Muhammadu Abali Ibn Muhammadu Idrissa

Iwde to Wikipedia

Template:Infobox language

muhammadu Abali Ibn Muhammadu Idrissa Alhaji Muhammadu Abali Ibn Muhammadu Idrissa ( O daññaama 14 lewru suumaye mawɓe 1956) ɗun Lamminiimo lamido sappo e tatiijo ko Kadi lamiɗi finnataawa,nde Laamorde aFika nder ñalde 16 nde lewru haaram sakitiiɗu 2009. Hoore Laamorde nde Gelle potiskum,diiwal Yobe,Naajeeriya. Lamido (ko moi nder wolde ɗemngal wuro) hannko wonii hooreejo yimmɓe [[[Bole]].

Quick Facts finnde, Arannɗe ...

Finnde Duuɓi[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ɗun daññyi Muhammad Abali eii Gelle potiskum nde ñalde 14 lewru suumaye mawɓe 1956,Ɓiɗɗo mawɗo mo Alhaji Abali Ibn Muhammad, Lamido sappo e ɗidijo 12. O halartaake janngirde Kaduna Capital school (1963-1969),Barewa College,Zariya(1970-1974) e Kadi Dowel Tutors college haa Lesdi England (1975-1977). O dillii North Staffordshire polytechnic (1977-1770) o heebii digiriiwal aranndewal e nder himmari jamanu. Diga ɗon O halartaake janngirde City University London inaare e O heeɓi digiriiwal ɗiɗiiwal haa fannu himmari jonnde hakkude yimmɓe nder (1983). Nde O wartii Naajeeriya, Muhammadu Abali o huuwi ɗum wakkatii seɗɗa e bankiwal Owena Kano,e jonnɗe timminnɗo jannɗe mun nde digirii. Dega ɗoon sai O nastii hukuma taadungal ngal Naajeeriya, inaare e O huuwi Guttulii feere- feere haa kawtuuɗe banoo operations and counter Espionage units,jaamiiji deenal e ñyurnotooɗe assirii e hoore Laamorde haa Lagos. O jippakee dega Hukumaa taadungal ngal diiwal nder lewru siwtoraanɗu (1991) , O tiggi kamfaniiwal kebanoowal kayaaji kuugal gaddi nasabuu e ko nooni deenal dun hakkilanngo lesdi. O laatake mawɗo jaami'iijo taadungal ngal Hukumaa piirooje Les ndun Naajeeriya dega lahiyaaru 1998 haa yahrii siwtoraanɗu 2007, nɗen kadi ko'odineetaajo kawral deenal total/Elf denntal Abuja.

Lamido[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ɗum hokkorii Muhammad Abali jonnde yeriima moo Fika eii ɗumngu 2002,kadi e ñalde 28 iga lewru haaram ɗiɗaabru 2009 ɗum Lamminiimo ajiyaajo(hakimin) potiskum. Abali laatake lamido ronii Baaba mun nder lewru haaram sakitiiɗu ndu 2009 ɓaawo Gomnaajo diiwal Yobe,Ibrahim Geidam suɓoy innɗe maako degal hisaare tefooɓe tatoo mbe Laamorde fika kollinii ngiiɗii

Himobe[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]