Sakkwatoɓe
| Sokoto | |
|---|---|
| Template:Native name Template:Native name | |
| Joogaraafi | |
| Diiwal / Seno | |
| Coordinates | 13°05′N 05°15′E / 13.083°N 5.250°ECoordinates: 13°05′N 05°15′E / 13.083°N 5.250°E |
| Laamu e njuɓɓudi | |
| Ofis ardungal | Governor (List) |
| Ofiser mawɗo | Ahmad Aliyu |
| Jamirooje e limoore | |
| Ɓeydagol neɗɗo | 3,702,676[1] (As of 2006 census) |
| Babal mbeera | 25,973 km² |
| Toowndi babal | m |
| Goɗɗum | |
| Postal code | 840001 |
Sokoto diiwal Dow e leysɗi Niiseriya. Sokoto mauɗun boɗɗe gonɗun enare woyla yidde hirna Naajeeriya jiki hawtaki maayo wurgo Sokoto e rima nonnoɗun 2006. Gelleɗen ɗuɗirka yimɓe 4.2 dubuuje. Sokoto hanjuke mauɗun birni Sokoto ɗun zamani e gaɗe hanjuke mauɗun boɗɗe. Gelle woyla yidde hirna inɗe Sokoto ɗun hanjuke aranɗe ende Sokoto ɗun aranɗe larabankejo wakiltotoɓe ɗen yo un an ɗiɗun e Sokoto boɗɗe Shehu Bello ko Sokoto mauɗun birni Shehu e Bello “Bello Umar Maikaset joɗorɗe ko’eɗo Sokoto gellede fu’un Musulmi’en ɗen e muhimmin enare jonɗe jangirɗe addinin Musulunci e Najeriya mauɗe Musulmai Khalifa maudo jirowo Musulmi en Najeriya.[2]
Etimoloji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Innde Sokoto (nde woni innde nokkuure nde, Sakkwato) iwdi mum ko e ɗemngal Arab, ina hollira suk, "luumo". Ina wiyee kadi Sakkwato, Birnin Shaihu da Bello walla « Sokoto, laamorgo Shaihu e Bello ».
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Gila nde sosaa e dowla e hitaande 1976 (gila e peccitagol Dowla Fuɗnaange-rewo (Kartal) ɓooyɗo oo, feewde e Dowlaaji Sokoto e Niiseer, dowla Sokoto ina laamii guwerneeruuji, ko ɓuri heewde e mum en ko ofiseeji konu ɓooyɗi, lomtondirɗi e sahaaji juutɗi.
Sokoto, ko diiwaan, ina anndi daartol ɓurngol juutde. E laamu laamu Fulɓe e teeminannde 19ɓiire Sokoto wonnoo ko leydi Fulɓe mawndi, ko jiidaa e wonde wuro, ko wonnoo e oon sahaa hirnaange caka leydi Najeriya.[3]
Gila ca. 1900, e ƴettugol laamu Biritaan en, Sokoto, ndeen ndeen ina hawri e nokkuuji fuɗnaange-rewo leydi Nijeer ɗii fof, wonti diiwaan mo Biritaan en njiimi leydi Nijeer. Ɓooytaani Gando ɓeydaama e nder diiwaan tokooso.[4] Ndeen diiwaan ɗiɗaɓo ina waɗi 90 000 kiloomeeteer kaaree (35 000 miil kaaree) tawi yimɓe mum ina tolnoo e 500 000 neɗɗo. Ina jeyaa heen laamu Zamfara e Argungu walla Kebbi ndeen.
Ko ɗoo ɗoo ƴettaa e Encyclopædia Britannica 1911 ina rokka heen humpitooji ummoraade e laamu Angalteer keɓtinaaɗo :
Diiwal ngal yuɓɓinaama dow ko laarani diiwalji feere feere haa woyla lesdi Naajeeriya. Hoɗɓe e leydi Angalteer e nder kalaas gadano mbaɗaama to Sokoto e ballondiral hoɗɓe e nokkuuji goɗɗi. Ñaawirɗe leydi Biritaan mbaɗaama, guwerneeruuji leydi Biritaan ina njooɗii e nder diiwaan o. Detaasuuji polis siwil ina mbaɗee kadi e nokkuuji mawɗi ɗii. Leydi ndi ƴeewtaama e les njiimaandi kesiri ngam yoɓde njoɓdi, ina udditaa e ko yaawi ngam njulaagu. Caggal nde laamu Angalteer sosaa, remooɓe e durooɓe ndartini diiwanuuji ɗii, hoɗɓe e gure ɗee ngarti e leydi ndii, mbaɗti mahde gure ɗe njibinaaka fotde duuɓi capanɗe joyi. Reende pucci e jawdi ko kañum woni sabaabu ɓurɗo teeŋtude e ngalu e nder diiwaan hee. Ina woodi heen ndema ostrich. So wonaa e nokkuuji ceene ina waɗi ndema yaajka, ina heen maaro e kosam. Gese keertiiɗe ina ndema e nder falndeeji ɗii e ndiyam. Wefde, ɓuuɓnude e ɓuuɓnude ko golle ɓurɗe teeŋtude e nder leydi ndii. Laabi njuɓɓudi ina njokki e mahde rewrude e diiwaan o. Njulaagu ina ɓeydoo, kaalis kaalis ina naati.
[...]
E hitaande 1906 ummital siforaangal e fenaande diine waɗi sara Sokoto ɗo ofiseeji daneeji tati mbaraa. Amiir oo salii e ɓernde mum gardiiɗo ummital ngal, wiyɗo wonde ko Mahdiyanke, jiɗɗo riiwtude ɓaleejo oo e leydi ndii. Doole Biritaan en njalti e murtu6e 6ee, 6e ndartinaa e baasal mawngal e lewru marse 1906. Ardiiɗo oo ñaawaa warngo e nder suudu sarɗiiji emir, o waraa e nder luumo Sokoto, e ko ɓuri teeŋtude e ko waɗi koo, ko hollirde nuunɗal e njuɓɓudi Biritaan en ndi o evoked on the all si
E hitaande 1967, ko juuti caggal nde Naajeeriya heɓi jeytaare mum e juuɗe Biritaan en, diiwaan oo anndiraa ko Dowla Fuɗnaange-rewo. Ndeeɗoo leydi noon, e hitaande 1976, feccii wonti Dowla Sokoto e Dowla Niiseer. Caggal mum, diiwaan Kebbi (1991) e diiwaan Zamfara (1996) ceerti e diiwaan Sokoto.
Demokaraasi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Diiwaan Sokoto ɓuri hoɗde ko Hausa en. wondude e Gobirawa tawaaɗo to Gobir e LGA Isa.[7] Ko ɓuri heewde e hoɗɓe e Dowla Sokoto ko juulɓe sunnit en, tawi ko Shiite en seeɗa ; fitinaaji hakkunde pelle ɗiɗi ɗee ina keewi. Ko ɓuri 80% e yimɓe hoɗɓe e diiwaan hee ina mbaɗa ndema.
Ɗemɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Hausa e Fulfulde ɓuri doolnude. Ɗemngal Kainji Ut-Ma'in kadi ina haalee e LGA Kebbe e Ɗemngal Kainji kamuku ina haalee kadi e LGA Sokoto. Minorités ina kaala ɗemɗe goɗɗe ko wayi no Zarma e Tuareg.
Ɗemɗe Dowla Sokoto limtaaɗe e LGA:[citation needed]
Ɗemɗe LGA
Gada Zarma; Tuwaareg en
Gudu Zarma; Tuwaareg en
Illela Zarma; Tuwaareg en
Kebbe Ut-Maayin
Sabon Birni Zarma; Tuwaareg en
Sokoto kamuku; Zarma; Tuwaareg en
Tangaza Zarma; Tuwaareg en

Geography
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Dowla Sokoto woni ko e Sahel yoorɗo, ina taarnaa e savannaaji ceene e koɗli ceertuɗi.
Sokoto ko nokku ɓuuɓɗo no feewi, e nguleeki mum tolniiki e 28,3 °C (82,9 °F) hitaande kala. Kono nguleeki ɓurki mawnude e ñalawma ko ko ɓuri heewde e hitaande ndee ko ɓuri heewde ko les 40 °C (104,0 °F) e yooro ina addana nguleeki muñde. Lebbi ɓurɗi wulde ko lewru feebariyee haa abriil nde nguleeki ñalawma waawi ɓurde 45 °C (113,0 °F). Toɓooli ko tuggi lewru suwee haa lewru oktoobar tawi ko ñalnde kala toɓooli ina mbaɗa. Toɓooji ɗii ina pamɗi juutde, ina woɗɗi toɓooli ɓuuɓɗi keewɗi anndaaɗi e nokkuuji ɓuuɓɗi. Tuggi darorɗe lewru oktoobar haa feebariyee, e nder dumunna ɓuuɓɗo, henndu Harmattan ina heewi ɓuuɓde e dow leydi ndii. Duunde ndee ina dimmbina lewru, ɗum noon ina usta nguleeki no feewi, kadi ina addana duunde ndee waasde welde e kala nokku e nder galleeji.[5]
Nguurndam diiwaan oo ngam ndema ko ɓulli ɓuuɓɗi e nder weeyo maayo Sokoto-Rima (ƴeew maayo Sokoto), ɗi ɓuuɓɗi e leydi ɓuuɓndi. Heddii ko, yooro huuɓtodinngo diiwaan oo ina addana ndema seeɗa, ma a taw ko millet ɓuri heewde, ina timmina heen maaro, gawri, cereeli goɗɗi e ñebbe. Gaa gaa tomaate ko leɗɗe seeɗa tan njibinaa e diiwaan hee.
Wurooji e gure
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Kabaaruuji goɗɗi: Doggol gure e gure nder diiwaan Sokoto
Nokkuuji laamuuji nokkuuji
Ƴeew kadi: Doggol gure e nder diiwaan Sokoto
Dowla Sokoto ina waɗi nokkuuji laamu nokkuuji capanɗe tati e tati[8]. Ɓe lati:
Binndi
Bodinga
Dange Shuni
Gada
Goronyo
Gudu
Gwaadabawa
Illela
Isa
Kebbe
Kware
Raaba
Birni sabon
Shagari
Silaam
Sokoto Fuɗnaange
Sokoto Fuɗnaange
Tambuwal
Tangaza
Tureta
Wamako
Wurno
Yaabo
Jaangirde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Jaaɓihaaɗtirde mawnde nder diiwal Sokoto ina jeyaa heen:
Koolaaɗo kuuɓal jaŋde Shehu Shagari[6]
Jaami'aare lesdi Sokoto[7]
Koolaaɗo kuuɓal gannde infirmiyee, Tambuwal[8]
Duɗal jaaɓi haaɗtirde Sokoto to Fuɗnaange-rewo[9]
Shehu shagari Duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde, Sokoto[10]
Umaru Ali Shinkafi Politeknik Sokoto[11]
Duɗal jaaɓi haaɗtirde Usmaan Danfodio.
Sigga
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ndema woni fannu faggudu ɓurɗo teeŋtude. Ina gollina ko ɓuri heewde e teemedere e nder teemedere (100) yimɓe gollooɓe e nder diiwaan hee. Diiwal ngal ina jeyaa e ɓurɗe waasde e nder leydi Najeriya, ina jeyaa e ɓurɗe heewde baasal mawngal (hedde 80% e yimɓe leydi ndii) e fawaade e humpitooji Banke Adunaajo gila 2018.[12]
Moota
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Laabi mawɗi fedde nde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]A1 fuɗnaange diga diiwal Kebbi haa sera Tungan Ilo bana laawol Kangi-Gindi ngam 19 km diga Kuchi nder LGA Kebbe haa diiwal Kebbi fahin haa Maishaika, woyla-fuunaange diga diiwal Kebbi fahin haa Illela bana laawol Sokoto-Jega ngam 9 km diga Tambawel nder LGA Kebbe haa diiwal Kebbi-fuunaange fahin diga diiwal Bar- Sokoto-Jega Rd rewrude e Kajiji, Ganga, Dandi e Adarawa haa Sokoto, e fuɗnaange gila Sokoto 93 km ko laawol Sokoto-Illela rewrude e Kware, Gwadabawa, e Momonsuka haa Illela ɗo ngol jokkondiri e RN1 to Nijeer to Birnin-Konni.
A126 fuɗnaange gila A1 nder Sokoto 71 km bana laawol Sokoto-Gusau ngol laawol Shunni, Dange, Boda e Numba Tureta haa lesdi Zamfara haa Bimasa
Laabi tati feewde Niiseer
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Laawol Chana Boto-Kafin ngol fuɗnaange-rewo rewrude e Yakka e Boto haa RN1 to Kiéché rewrude e Bado,
Fuɗnaange gila Ruawuri to Diboni haa laawol RN1 du 15 avril sara Tafouka,
A1 ummorii ko Illela.
Laabi mawɗi goɗɗi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Laabi Illela-Yerimawa fuɗnaange gila A1 rewrude e Wauru, Gidan Amamata e Biyangadi Chadawa haa Gada.
Laawol Kware-Salame-Mammande-Gada ngol fuɗnaange-rewo ummoraade A1 to Kware rewrude e Chimola, Salame, Jema e Mamande haa Gada.
Laawol Sokoto-Shinaka walla Sokoto-Yerimawa fuɗnaange-rewo gila A1 to Dabage fuɗnaange Sokoto hono laawol Gidan Liman-Gudumi rewrude e Alkamu, Marnona, Bijeje e Goronyo haa Shinaka.
laawol Shinaka-Dan Tudu fuɗnaange gila Shinaka rewrude e Mallamawa, Yerimawa, Kurukuru e Mahaya haa Dan Tudu.
laawol Dan Tudu-Makuwana haa fombina diga Dan Tudu bana laawol Magagindoke-Shinkafe ngol laawol Sobon Birni, Garin Maikasuwa, Gidan Kurau, Takwattawa, Kura Mota e Kaffi haa lesdi Zamfara haa Kwanar Isa bana laawol Sabon Bimi-Tungan Gwragwu Rd.
Laawol Marona Isa fuɗnaange gila Takwattawa haa Isa, ɗo laawol Isa-Tsibiri ngol yahrata fuɗnaange haa Kwanar Isa.
Laabi Abdulahi Fodo diga A1 haa Sokoto 14 km haa A1 haa Kaura bana laawol Gumbenawa.
Laawol Arugungu-Iyabo-Sokoto walla laawol Dagawa-Argungu bannge hirnaange gila A1 to Dagawa 40 km rewrude e Sainyman Daji haa diiwaan Kebbi sara Fakwon Sarki.
Laanaaji diwooje
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Sadiq Abuubakar III international sara wuro Sokoto
Politik
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Laamu leydi ndi ardii ɗum ko guwerneer cuɓaaɗo e nder demokaraasi, gollodiiɗo e terɗe suudu sarɗiiji leydi ndi. Laamorde diiwal ngal yo Sokoto.

Sifaa woote
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Guwerneer diiwaan oo suɓaama e kuutoragol mbaydi mbaylaandi, ndi ronndo ɗiɗi. Ngam suɓaade e nder daawal gadanal ngal, kanndidaa ina foti heɓde keewal wooteeji e ko ɓuri 25% e wooteeji ɗii, ko famɗi fof, tataɓe ɗiɗi e nder nokkuuji laamuuji diiwaan oo. So tawii hay kanndidaa gooto rewaani threshold, woote ɗiɗmere mbaɗata ko hakkunde kanndidaa ɓurɗo toowde e kanndidaa garoowo heɓde keewal wooteeji e nder nokkuuji ɓurɗi heewde laamuuji.
Fuɗɗoode
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Nijeer [kartal]. 2005. Ko defte Spectrum yaltini ɗum
Hiimobe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "2006 PHC Priority Tables – NATIONAL POPULATION COMMISSION". population.gov.ng (in Engeleere). Retrieved 2017-10-10.
- ↑ https://web.archive.org/web/20171010054745/http://population.gov.ng/core-activities/surveys/dataset/2006-phc-priority-tables/
- ↑ "Sokoto State of Nigeria :: Nigeria Information & Guide". www.nigeriagalleria.com. Retrieved 2022-02-11.
- ↑ Template:EB1911
- ↑ "Sokoto State of Nigeria :: Nigeria Information & Guide". www.nigeriagalleria.com. Retrieved 2022-02-11.
- ↑ "List of Courses in Shehu Shagari College Of Education, Sokoto (SSCOESOK)". Real Mina Blog (in Engeleere). 2019-03-06. Retrieved 2021-11-22.
- ↑ "List of Courses in Shehu Shagari College Of Education, Sokoto (SSCOESOK)". Real Mina Blog (in Engeleere). 2019-03-06. Retrieved 2021-11-22.
- ↑ "College of Nursing Tambuwal General Nursing & Basic Midwifery Admission Form 2023/2024". InfoGuideNigeria.com (in Engeleere). 2023-06-23. Retrieved 2023-12-26.
- ↑ News Desk (2023-08-12). "Northwest University Sokoto matriculates 200 pioneer students". Daily Nigerian (in Engeleere). Retrieved 2023-12-26.
- ↑ "Sokoto renames University, teaching hospital after ex-President Shehu Shagari, Sultan Abubakar". The Guardian (in Engeleere). Lagos, Nigeria. 2023-05-29. Retrieved 2023-12-26.
- ↑ "List of Courses Offered at Umaru Ali Shinkafi Polytechnic Sokoto". Nigerian Scholars (in Engeleere). 2018-01-15. Retrieved 2021-11-22.
- ↑ "Geospatial Poverty Portal: Interactive Maps". World Bank (in Engeleere). Retrieved 2024-01-22.