Jump to content

Sakkwatoɓe

Iwde to Wikipedia
Sokoto
Template:Native name
Template:Native name
Joogaraafi
Diiwal / Seno Nigeria
Coordinates13°05′N 05°15′E / 13.083°N 5.250°E / 13.083; 5.250Coordinates: 13°05′N 05°15′E / 13.083°N 5.250°E / 13.083; 5.250
Laamu e njuɓɓudi
Ofis ardungalGovernor
(List)
Ofiser mawɗoAhmad Aliyu
Jamirooje e limoore
Ɓeydagol neɗɗo3,702,676[1] (As of 2006 census)
Babal mbeera25,973 km²
Toowndi babalm
Goɗɗum
Postal code840001


Sokoto diiwal Dow e leysɗi Niiseriya. Sokoto mauɗun boɗɗe gonɗun enare woyla yidde hirna Naajeeriya jiki hawtaki maayo wurgo Sokoto e rima nonnoɗun 2006. Gelleɗen ɗuɗirka yimɓe 4.2 dubuuje. Sokoto hanjuke mauɗun birni Sokoto ɗun zamani e gaɗe hanjuke mauɗun boɗɗe. Gelle woyla yidde hirna inɗe Sokoto ɗun hanjuke aranɗe ende Sokoto ɗun aranɗe larabankejo wakiltotoɓe ɗen yo un an ɗiɗun e Sokoto boɗɗe Shehu Bello ko Sokoto mauɗun birni Shehu e Bello “Bello Umar Maikaset joɗorɗe  ko’eɗo Sokoto gellede fu’un Musulmi’en ɗen e muhimmin enare jonɗe jangirɗe addinin Musulunci e Najeriya mauɗe Musulmai Khalifa maudo jirowo Musulmi en Najeriya.[2]

Innde Sokoto (nde woni innde nokkuure nde, Sakkwato) iwdi mum ko e ɗemngal Arab, ina hollira suk, "luumo". Ina wiyee kadi Sakkwato, Birnin Shaihu da Bello walla « Sokoto, laamorgo Shaihu e Bello ».

Gila nde sosaa e dowla e hitaande 1976 (gila e peccitagol Dowla Fuɗnaange-rewo (Kartal) ɓooyɗo oo, feewde e Dowlaaji Sokoto e Niiseer, dowla Sokoto ina laamii guwerneeruuji, ko ɓuri heewde e mum en ko ofiseeji konu ɓooyɗi, lomtondirɗi e sahaaji juutɗi.

Sokoto, ko diiwaan, ina anndi daartol ɓurngol juutde. E laamu laamu Fulɓe e teeminannde 19ɓiire Sokoto wonnoo ko leydi Fulɓe mawndi, ko jiidaa e wonde wuro, ko wonnoo e oon sahaa hirnaange caka leydi Najeriya.[3]

Gila ca. 1900, e ƴettugol laamu Biritaan en, Sokoto, ndeen ndeen ina hawri e nokkuuji fuɗnaange-rewo leydi Nijeer ɗii fof, wonti diiwaan mo Biritaan en njiimi leydi Nijeer. Ɓooytaani Gando ɓeydaama e nder diiwaan tokooso.[4] Ndeen diiwaan ɗiɗaɓo ina waɗi 90 000 kiloomeeteer kaaree (35 000 miil kaaree) tawi yimɓe mum ina tolnoo e 500 000 neɗɗo. Ina jeyaa heen laamu Zamfara e Argungu walla Kebbi ndeen.

Ko ɗoo ɗoo ƴettaa e Encyclopædia Britannica 1911 ina rokka heen humpitooji ummoraade e laamu Angalteer keɓtinaaɗo :

Diiwal ngal yuɓɓinaama dow ko laarani diiwalji feere feere haa woyla lesdi Naajeeriya. Hoɗɓe e leydi Angalteer e nder kalaas gadano mbaɗaama to Sokoto e ballondiral hoɗɓe e nokkuuji goɗɗi. Ñaawirɗe leydi Biritaan mbaɗaama, guwerneeruuji leydi Biritaan ina njooɗii e nder diiwaan o. Detaasuuji polis siwil ina mbaɗee kadi e nokkuuji mawɗi ɗii. Leydi ndi ƴeewtaama e les njiimaandi kesiri ngam yoɓde njoɓdi, ina udditaa e ko yaawi ngam njulaagu. Caggal nde laamu Angalteer sosaa, remooɓe e durooɓe ndartini diiwanuuji ɗii, hoɗɓe e gure ɗee ngarti e leydi ndii, mbaɗti mahde gure ɗe njibinaaka fotde duuɓi capanɗe joyi. Reende pucci e jawdi ko kañum woni sabaabu ɓurɗo teeŋtude e ngalu e nder diiwaan hee. Ina woodi heen ndema ostrich. So wonaa e nokkuuji ceene ina waɗi ndema yaajka, ina heen maaro e kosam. Gese keertiiɗe ina ndema e nder falndeeji ɗii e ndiyam. Wefde, ɓuuɓnude e ɓuuɓnude ko golle ɓurɗe teeŋtude e nder leydi ndii. Laabi njuɓɓudi ina njokki e mahde rewrude e diiwaan o. Njulaagu ina ɓeydoo, kaalis kaalis ina naati.

[...]

E hitaande 1906 ummital siforaangal e fenaande diine waɗi sara Sokoto ɗo ofiseeji daneeji tati mbaraa. Amiir oo salii e ɓernde mum gardiiɗo ummital ngal, wiyɗo wonde ko Mahdiyanke, jiɗɗo riiwtude ɓaleejo oo e leydi ndii. Doole Biritaan en njalti e murtu6e 6ee, 6e ndartinaa e baasal mawngal e lewru marse 1906. Ardiiɗo oo ñaawaa warngo e nder suudu sarɗiiji emir, o waraa e nder luumo Sokoto, e ko ɓuri teeŋtude e ko waɗi koo, ko hollirde nuunɗal e njuɓɓudi Biritaan en ndi o evoked on the all si

E hitaande 1967, ko juuti caggal nde Naajeeriya heɓi jeytaare mum e juuɗe Biritaan en, diiwaan oo anndiraa ko Dowla Fuɗnaange-rewo. Ndeeɗoo leydi noon, e hitaande 1976, feccii wonti Dowla Sokoto e Dowla Niiseer. Caggal mum, diiwaan Kebbi (1991) e diiwaan Zamfara (1996) ceerti e diiwaan Sokoto.

Demokaraasi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Diiwaan Sokoto ɓuri hoɗde ko Hausa en. wondude e Gobirawa tawaaɗo to Gobir e LGA Isa.[7] Ko ɓuri heewde e hoɗɓe e Dowla Sokoto ko juulɓe sunnit en, tawi ko Shiite en seeɗa ; fitinaaji hakkunde pelle ɗiɗi ɗee ina keewi. Ko ɓuri 80% e yimɓe hoɗɓe e diiwaan hee ina mbaɗa ndema.

Hausa e Fulfulde ɓuri doolnude. Ɗemngal Kainji Ut-Ma'in kadi ina haalee e LGA Kebbe e Ɗemngal Kainji kamuku ina haalee kadi e LGA Sokoto. Minorités ina kaala ɗemɗe goɗɗe ko wayi no Zarma e Tuareg.

Ɗemɗe Dowla Sokoto limtaaɗe e LGA:[citation needed]

Ɗemɗe LGA

Gada Zarma; Tuwaareg en

Gudu Zarma; Tuwaareg en

Illela Zarma; Tuwaareg en

Kebbe Ut-Maayin

Sabon Birni Zarma; Tuwaareg en

Sokoto kamuku; Zarma; Tuwaareg en

Tangaza Zarma; Tuwaareg en

Ladde Tireta

Dowla Sokoto woni ko e Sahel yoorɗo, ina taarnaa e savannaaji ceene e koɗli ceertuɗi.

Sokoto ko nokku ɓuuɓɗo no feewi, e nguleeki mum tolniiki e 28,3 °C (82,9 °F) hitaande kala. Kono nguleeki ɓurki mawnude e ñalawma ko ko ɓuri heewde e hitaande ndee ko ɓuri heewde ko les 40 °C (104,0 °F) e yooro ina addana nguleeki muñde. Lebbi ɓurɗi wulde ko lewru feebariyee haa abriil nde nguleeki ñalawma waawi ɓurde 45 °C (113,0 °F). Toɓooli ko tuggi lewru suwee haa lewru oktoobar tawi ko ñalnde kala toɓooli ina mbaɗa. Toɓooji ɗii ina pamɗi juutde, ina woɗɗi toɓooli ɓuuɓɗi keewɗi anndaaɗi e nokkuuji ɓuuɓɗi. Tuggi darorɗe lewru oktoobar haa feebariyee, e nder dumunna ɓuuɓɗo, henndu Harmattan ina heewi ɓuuɓde e dow leydi ndii. Duunde ndee ina dimmbina lewru, ɗum noon ina usta nguleeki no feewi, kadi ina addana duunde ndee waasde welde e kala nokku e nder galleeji.[5]

Nguurndam diiwaan oo ngam ndema ko ɓulli ɓuuɓɗi e nder weeyo maayo Sokoto-Rima (ƴeew maayo Sokoto), ɗi ɓuuɓɗi e leydi ɓuuɓndi. Heddii ko, yooro huuɓtodinngo diiwaan oo ina addana ndema seeɗa, ma a taw ko millet ɓuri heewde, ina timmina heen maaro, gawri, cereeli goɗɗi e ñebbe. Gaa gaa tomaate ko leɗɗe seeɗa tan njibinaa e diiwaan hee.

Wurooji e gure

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Kabaaruuji goɗɗi: Doggol gure e gure nder diiwaan Sokoto

Nokkuuji laamuuji nokkuuji

Ƴeew kadi: Doggol gure e nder diiwaan Sokoto

Dowla Sokoto ina waɗi nokkuuji laamu nokkuuji capanɗe tati e tati[8]. Ɓe lati:

Binndi

Bodinga

Dange Shuni

Gada

Goronyo

Gudu

Gwaadabawa

Illela

Isa

Kebbe

Kware

Raaba

Birni sabon

Shagari

Silaam

Sokoto Fuɗnaange

Sokoto Fuɗnaange

Tambuwal

Tangaza

Tureta

Wamako

Wurno

Yaabo

Jaaɓihaaɗtirde mawnde nder diiwal Sokoto ina jeyaa heen:

Koolaaɗo kuuɓal jaŋde Shehu Shagari[6]

Jaami'aare lesdi Sokoto[7]

Koolaaɗo kuuɓal gannde infirmiyee, Tambuwal[8]

Duɗal jaaɓi haaɗtirde Sokoto to Fuɗnaange-rewo[9]

Shehu shagari Duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde, Sokoto[10]

Umaru Ali Shinkafi Politeknik Sokoto[11]

Duɗal jaaɓi haaɗtirde Usmaan Danfodio.

Ndema woni fannu faggudu ɓurɗo teeŋtude. Ina gollina ko ɓuri heewde e teemedere e nder teemedere (100) yimɓe gollooɓe e nder diiwaan hee. Diiwal ngal ina jeyaa e ɓurɗe waasde e nder leydi Najeriya, ina jeyaa e ɓurɗe heewde baasal mawngal (hedde 80% e yimɓe leydi ndii) e fawaade e humpitooji Banke Adunaajo gila 2018.[12]

Laabi mawɗi fedde nde

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

A1 fuɗnaange diga diiwal Kebbi haa sera Tungan Ilo bana laawol Kangi-Gindi ngam 19 km diga Kuchi nder LGA Kebbe haa diiwal Kebbi fahin haa Maishaika, woyla-fuunaange diga diiwal Kebbi fahin haa Illela bana laawol Sokoto-Jega ngam 9 km diga Tambawel nder LGA Kebbe haa diiwal Kebbi-fuunaange fahin diga diiwal Bar- Sokoto-Jega Rd rewrude e Kajiji, Ganga, Dandi e Adarawa haa Sokoto, e fuɗnaange gila Sokoto 93 km ko laawol Sokoto-Illela rewrude e Kware, Gwadabawa, e Momonsuka haa Illela ɗo ngol jokkondiri e RN1 to Nijeer to Birnin-Konni.

A126 fuɗnaange gila A1 nder Sokoto 71 km bana laawol Sokoto-Gusau ngol laawol Shunni, Dange, Boda e Numba Tureta haa lesdi Zamfara haa Bimasa

Laabi tati feewde Niiseer

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Laawol Chana Boto-Kafin ngol fuɗnaange-rewo rewrude e Yakka e Boto haa RN1 to Kiéché rewrude e Bado,

Fuɗnaange gila Ruawuri to Diboni haa laawol RN1 du 15 avril sara Tafouka,

A1 ummorii ko Illela.

Laabi mawɗi goɗɗi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Laabi Illela-Yerimawa fuɗnaange gila A1 rewrude e Wauru, Gidan Amamata e Biyangadi Chadawa haa Gada.

Laawol Kware-Salame-Mammande-Gada ngol fuɗnaange-rewo ummoraade A1 to Kware rewrude e Chimola, Salame, Jema e Mamande haa Gada.

Laawol Sokoto-Shinaka walla Sokoto-Yerimawa fuɗnaange-rewo gila A1 to Dabage fuɗnaange Sokoto hono laawol Gidan Liman-Gudumi rewrude e Alkamu, Marnona, Bijeje e Goronyo haa Shinaka.

laawol Shinaka-Dan Tudu fuɗnaange gila Shinaka rewrude e Mallamawa, Yerimawa, Kurukuru e Mahaya haa Dan Tudu.

laawol Dan Tudu-Makuwana haa fombina diga Dan Tudu bana laawol Magagindoke-Shinkafe ngol laawol Sobon Birni, Garin Maikasuwa, Gidan Kurau, Takwattawa, Kura Mota e Kaffi haa lesdi Zamfara haa Kwanar Isa bana laawol Sabon Bimi-Tungan Gwragwu Rd.

Laawol Marona Isa fuɗnaange gila Takwattawa haa Isa, ɗo laawol Isa-Tsibiri ngol yahrata fuɗnaange haa Kwanar Isa.

Laabi Abdulahi Fodo diga A1 haa Sokoto 14 km haa A1 haa Kaura bana laawol Gumbenawa.

Laawol Arugungu-Iyabo-Sokoto walla laawol Dagawa-Argungu bannge hirnaange gila A1 to Dagawa 40 km rewrude e Sainyman Daji haa diiwaan Kebbi sara Fakwon Sarki.

Laanaaji diwooje

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Sadiq Abuubakar III international sara wuro Sokoto

Laamu leydi ndi ardii ɗum ko guwerneer cuɓaaɗo e nder demokaraasi, gollodiiɗo e terɗe suudu sarɗiiji leydi ndi. Laamorde diiwal ngal yo Sokoto.

Galle laamu Sokoto

Sifaa woote

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Guwerneer diiwaan oo suɓaama e kuutoragol mbaydi mbaylaandi, ndi ronndo ɗiɗi. Ngam suɓaade e nder daawal gadanal ngal, kanndidaa ina foti heɓde keewal wooteeji e ko ɓuri 25% e wooteeji ɗii, ko famɗi fof, tataɓe ɗiɗi e nder nokkuuji laamuuji diiwaan oo. So tawii hay kanndidaa gooto rewaani threshold, woote ɗiɗmere mbaɗata ko hakkunde kanndidaa ɓurɗo toowde e kanndidaa garoowo heɓde keewal wooteeji e nder nokkuuji ɓurɗi heewde laamuuji.

Nijeer [kartal]. 2005. Ko defte Spectrum yaltini ɗum

  1. "2006 PHC Priority Tables – NATIONAL POPULATION COMMISSION". population.gov.ng (in Engeleere). Retrieved 2017-10-10.
  2. https://web.archive.org/web/20171010054745/http://population.gov.ng/core-activities/surveys/dataset/2006-phc-priority-tables/
  3. "Sokoto State of Nigeria :: Nigeria Information & Guide". www.nigeriagalleria.com. Retrieved 2022-02-11.
  4. Template:EB1911
  5. "Sokoto State of Nigeria :: Nigeria Information & Guide". www.nigeriagalleria.com. Retrieved 2022-02-11.
  6. "List of Courses in Shehu Shagari College Of Education, Sokoto (SSCOESOK)". Real Mina Blog (in Engeleere). 2019-03-06. Retrieved 2021-11-22.
  7. "List of Courses in Shehu Shagari College Of Education, Sokoto (SSCOESOK)". Real Mina Blog (in Engeleere). 2019-03-06. Retrieved 2021-11-22.
  8. "College of Nursing Tambuwal General Nursing & Basic Midwifery Admission Form 2023/2024". InfoGuideNigeria.com (in Engeleere). 2023-06-23. Retrieved 2023-12-26.
  9. News Desk (2023-08-12). "Northwest University Sokoto matriculates 200 pioneer students". Daily Nigerian (in Engeleere). Retrieved 2023-12-26.
  10. "Sokoto renames University, teaching hospital after ex-President Shehu Shagari, Sultan Abubakar". The Guardian (in Engeleere). Lagos, Nigeria. 2023-05-29. Retrieved 2023-12-26.
  11. "List of Courses Offered at Umaru Ali Shinkafi Polytechnic Sokoto". Nigerian Scholars (in Engeleere). 2018-01-15. Retrieved 2021-11-22.
  12. "Geospatial Poverty Portal: Interactive Maps". World Bank (in Engeleere). Retrieved 2024-01-22.