Diiwal Kebbi
| Golle imaaɗe | 27 Juko 1991 |
|---|---|
| Ɗemngal ngal sarwiisiiji leydi fu njoni haalude | Inngilisjo |
| Duungal | Afirik |
| Lesdi | Naajeeriya |
| Laamorde | Birnin Kebbi |
| Nder laamoore | Naajeeriya |
| Hiiri-weeti pelle | UTC+01:00 |
| Jonde kwa'odineto | 11°30′0″N 4°0′0″E |
| Office held by head of government | Governor of Kebbi State |
| Hooreejo leydi | Abubakar Atiku Bagudu, Nasir Idris |
| Laamu battaa en | Executive Council of Kebbi State |
| Laamu depitee en | Kebbi State House of Assembly |
| Shares border with | Sakkwatoɓe, Diiwal Zamfara, Niger |
| Replaces | Sakkwatoɓe |
| Postal code | 860001 |
| Laawol ngol laamu anndani | https://www.kebbistate.gov.ng/ |



Diiwaan Kebbi Heɗto (Hausa: Jihar Kebbi; Fulfulde: Leydi Kebbi 𞤫𞤴𞤣𞤭 𞤳𞤫𞤦𞤭) ko diiwaan gonɗo to fuɗnaange-rewo Naajeeriya, keerol mum to fuɗnaange e worgo diiwaanuuji Sogerto e diiwaanuuji Sogerto e worgo mum keeri mayri hirnaange ina njeyaa e keeri ngenndiiji hakkunde leydi Benin e leydi Niiseer. Innde mum ko wuro Birnin Kebbi—laamorde diiwaan oo e wuro ɓurngo mawnude—Diiwaan Kebbi sosaa ko e feccere diiwaan Sokoto ñalnde 27 lewru bowte hitaande 1991.[1] Nder diiwalji 36 lesdi Naajeeriya, Kebbi woni sappoɓo ɓurduɗum mawnugo nder nokkuure nden boo 17ɓo ɓurduɗum ɗuuɗugo yimɓe bee ɗuuɗal yimɓe ko hewti miliyonji 6 haa hitaande 2023.
To bannge geɗe leydi, dowla oo woni ko e nder ekoregion savanna Sudaan hirnaange ɓuuɓɗo. Geɗe geɗe teeŋtuɗe ina njeyaa heen maayo Sokoto ngo rewata ko e Kebbi, ngo rewata ko e maayo Niiseer, ngo jokki haa fuɗnaange hade mum yettaade maayo Kainji. Ina jeyaa e sifaaji dowri ndii, liɗɗi keewɗi kolliraaɗi e nder ñalɗi liɗɗi mawɗi Argungu ɗii wondude e hippopotamus, manatee Afrik hirnaange, e liɗɗi laddeeji Afrik gonɗi e juutde.[2]
To bannge leñol, Kebbi ina hoɗi e leƴƴi ceertuɗi, e leƴƴi Fulani, Hausa, e Zarma ina nguuri e nder diiwaan hee fof tawi leƴƴi Achipa (Achipawa), Boko-Bala, Dendi, Dukawa, Kambari, Kamuku, Lela, Puku, e Shanga ina nguuri e keeri hirnaange diiwaan oo e ko nanndi heen. To bannge diina, ko ɓuri heewde e yimɓe leydi ndii (~84%) ko juulɓe, heddiiɓe ɓee ko rewooɓe diineeji kerecee en e diineeji aadaaji hono Bori.[3]
E jamaanu ko adii koloñaal, nokku mo woni hannde oo, ko Dowla Kebbi ɓuri jogaade ɗum ko Laamu Kebbi, dowla bakwai Hausa Banza, haa e fuɗɗoode kitaale 1800 nde jihaadiyaŋkooɓe Fulɓe keɓti feccere e nokku oo, etinooma naatnude ɗum e nder Emiraaji Gwandu e les njiimaandi Kalifaandi Sokoto. E nder teeminannde aroore ndee, laamɓe Kebbi kaɓi e Sokoto on-and-off haa kitaale 1900 e 1910, nde Biritaan en keɓi laamu nokku oo e nder leydi Nijeer (Protectorate) Fuɗnaange Naajeeriya ndi caggal mum hawti e Naajeeriya Biritaan en hade mum en heɓde ndimaagu mum en e hitaande 1960.[4] E fuɗɗoode, Dowla Kebbi mo hannde oo, jeyaa ko e Diiwaan Fuɗnaange caggal jeytaare mum haa hitaande 1967 nde diiwaan oo feccii, nokku oo wonti diiwaan Fuɗnaange-rewo. Caggal nde Dowla Fuɗnaange-rewo feccii, Dowla Sokoto sosaa e hitaande 1976 e sara dowlaaji sappo goɗɗi. Duuɓi 20 ɓaawo man, kawtal LGA'en haa hirnaange e fombina lesdi Sokoto ɗon ta'a ngam sosde lesdi Kebbi kesum.
To bannge faggudu, Dowla Kebbi ɓuri tuugnaade ko e liɗɗi e ndema, ko ɓuri heewde ko e sorgo, e njuumri, e njuumri, e njuumri, e ndema maaro.[5] Industiriiji goɗɗi teeŋtuɗi ko njulaagu, haa teeŋti noon e wuro Birnin Kebbi, e jawdi ndariindi gelooɗi, na’i, be’i, e baali. Kebbi woni leydi ɓurndi famɗude e ƴellitaare aadee, kadi ko kañum ɓuri famɗude PIB e nder leydi ndii.[6]
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ƴeew kadi: Emiraaji Kebbi
Dowla Kebbi ko aadaaji limtaaɗi e miijooji Sarki ko leydi dowlaaji ƴan uwa bakwai e laamuuji Hausa.
Kebbi salii jihaadi Fulɓe fuɗɗam teeminannde 19ɓiire, ammaa nder ragare teeminannde 19ɓiire, nokkuure man ɗuuɗɓe ɗon nastina lislaam bee laabi jam.[7]
Daartol Zuru
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Emira Zuru ina feccii e laamu joy : Dabay, Danko, Fakai, Sakaba, e Wasagu. Mawɗo tataɓo oo, jeyaaɗo kadi e wuro Zuru e nder laamu Dabai, ɗo gardiiɗo emiraaji ɗii woni ɗoo, ina ardii wuro ngoo kala. Emirate Zuru woni haa woyla lesdi Kebbi, lesdi Naajeeriya, ɗon mari nokkure ko hewti 9000sq km. Heeri ndi Gummi nder diiwal Zamfara haa woyla. To bannge worgo ko dowla Nijeer, ngool keeri ina yaaji kadi e dow leydi to bannge hirnaange, haa ɗo ngol joofi kilooji seeɗa to bannge hirnaange maayo mawngo Dan Zari, ngo ɓuuɓri worgo-fuɗnaange Emiraaji Yauri Kebbi.[8]
E goonga, yahde e daartol, Zuru en won'de leƴƴi keewɗi ina ndennda e cate. Taƴre adannde ndee ko e ɓeen wiyooɓe koɗdigal juutngal e taƴre ɗiɗmere ndee ko e koɗdiiɗo ɓurɗo ɓooyde, ɓe nganndu-ɗaa e goonga ina njiytoo koye mum en – kadi ko heddiiɓe ɓee njiyrata koye mum en ko ɓooyaani koo walla hay so ko hoɗɓe e sahaa gooto. E nder cate gadane ɗee ko Achifawa, Kambari, Dukkawa Fakkawa,'Dankawa, Worawa, Katsinawa e Lelna (Dakarkari' ko wayi no sindawa').[citation needed]
Ina sifaa tawa won e maɓɓe ina mbiya wonde ummorii ko e Hawsa en. Zuru no wiyraa nii, ko batte jiiɓru, batte kewuuji ko wayi no seertude Kanta e njiimaandi Songhai e Nupe-Korofa. Yanti heen, Katsinawa en, ɓe nganndu-ɗaa ko kamɓe ngoni eggooɓe ummoriiɓe e dowla ɓooyɗo biyeteeɗo Katsina, baɗɗo politik e nder diiwaan Zuru, haa teeŋti noon gila e teeminannde 16ɓiire caggal Iisaa, baawɗo hoɗde e yimɓe nokku oo.[9]
Geography
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Diiwaan Kebbi sosaa ko e diiwaan Sokoto ɓooyɗo oo ñalnde 17 lewru bowte hitaande 1991. Diiwaan oo ina jogii yimɓe fotde 3 137 989 neɗɗo no limtiraa e binnditagol hitaande 1991, e nder nokkuuji 21 laamu nokkuuji.[10]
Dowla oo ina jogii Sudaan e Saahal-savaana. Feccere fuɗnaange ndee ɓuri heewde ko kaaƴe, maayo Niiseer ina rewi e dowla oo gila Benin haa Ngaski LGA. Feccere woylaare lesdi man woni sanɗaaji bee maayo Rima ɗon rewa Argungu haa Bagudo LGA, haa ton ngo ɗon ilna haa lesdi Niger. Ndema woni gollal ɓurngal ɓesngu nguu, haa teeŋti noon e nder teeru hee. Gese peewnaaɗe ɓuri heewde ko gawri. Reende daabaaji e liɗɗi ina keewi kadi. Kerecee’en e Lislaam ko diineeji ɓurɗi heewde e yimɓe ɓee. Woodi 225 warduuji siyaasaaku, 3,000 koɗorɗe e 1,036 koɗorɗe caɗɗe yottaade nder nokkuuje 21 laamu lesdi nder jiha kan.[11]
Wakati
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Bana lesdi Naajeeriya feere, lesdi Kebbi boo ɗon mari limngal limngal limngal limngal limngal limngal limngal limngal limngal limngal. Toɓooji hitaande kala e nder diiwaan Kebbi ina njogii 787,53 e 112,21 milimeeteer (31,005 e 4,418 inch), nde tawnoo toɓooli ko huunde nde weeyo e nder diiwaan hee, ko ɗum wallitata peewnugol ndema.[12] Wakkati toɓo nder jiha kan woni hakkunde caka lewru mee e caka lewru suwee, nden wakkati yooro woni wakkati lebbi jeeɗiɗi. Tampere dowla Kebbi ina jogii mbayliigu hitaande kala hakkunde 18 °C (64 °F) e 40 °C (104 °F). Duule diiwaan Kebbi ɓuri laaɓtude ko hedde lewru noowammbar haa mars lewru arooru nduu, tawi diiwaan oo ina heewi duule hakkunde lewru marse e noowammbar e 68% hitaande kala. Hakkunde lebbi jeeɗiɗi, lewru abriil e lewru noowammbar hitaande kala, ko lewru noowammbar haa sulyee ɓuri heewde henndu.[13]
Nokkuuji laamuuji nokkuuji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]kadi: Doggol gure e nder diiwaan Kebbi
Diiwal Kebbi ina waɗi nokkuuji laamu nokkuuji 21 (LGA), diwanuuji emiraaji nay (Gwandu, Argungu, Yauri e Zuru), e diiwanuuji 35. LGAaji ɗii ko nii:[14]
Gwandu
Koko/Besse
Maiyama
Demokaraasi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Diiwaan Kebbi ɓuri hoɗde ko Hausa en e Fulaaɓe. wondude e won e terɗe leƴƴi Zarma, Lelna (Dakarkari), Bussawa (ko ɓuri heewde e haalooɓe Busa), Dukawa, Kambari, Gungawa e Kamuku.[15]
Ko ɓuri heewde e yimɓe hoɗɓe e Kebbi ko juulɓe.[16]
Ɗemɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ɗemngal Hausa ɓuri heewde e nder Dowla oo fof. Les ɗo, doggol yoga e ɗemɗe diiwaan Kebbi ɗe LGA limti:[17]
Ɗemɗe LGA
Argungu Dendi; Zarma
Bagudo Bisã; Boko; Denndi; Kyenga
Birnin kebbi zarma
Bunza Zarma
Donko-Wasagu C’Lela
Dukku en-saare
Jega gibanawa
Ngaski Cishingini; Lopa; Sikimba; Sisiŋini; Sukuba; Suwaadi
Sakaba Cicipu; C’Lela; Damakawa; ut-Mayin
Shanga Shanga
Wasagu-Danko us-Saare; Gwamhi-Wuri
Yauri Reshe; men-Saare
Zuru C’Lela; ut-Mayin
Ɗemɗe goɗɗe kaaleteeɗe e nder diiwaan Kebbi ina jeyaa heen Fulfulde, Ut-Hun, e Sorko.[18].
Ngomna
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ƴeew kadi: Doggol guwerneeruuji diiwaan Kebbi e suudu sarɗiiji diiwaan Kebbi
Bana no ɗuuɗal lesɗe Naajeeriya, lesdi Kebbi ɗon laama guwerneer e suudu joonde lesdi, les hukuumaaji Nasir Idris jooni.[19]
Ndemri
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Jiiwal Kebbi jeyaa ko e leyɗe ɓurɗe waawde waɗde maaro e nder leydi Najeriya. Tawtoreede hannde ko ina tolnoo e 70 000 remoowo e nder Anchor Borrowers ndema maaro e alkamaari, ina yahra yeeso e waɗde diiwaan Kebbi nokku keso e huɓeere ngam geɗe ndema leydi ndii.[20]
Ngam siftorki alkawal maako ngam tabitinki lesdi Kebbi walaa tan fawaade e dokkal laamu lesdi, guwerneer lesdi ndin, Abubakar Atiku Bagudu, waɗi njillu haa lesdi Benin hitaande saaliinde nden wakkati o ɗon nder jahaale, o siifondiri limngal porotokolji filu hakkunde lesdi ndi'i bee laamu e ummaatoore filu lesdi Benin ngam reviewing the touring and a trade leydi.[citation ina haani]
Abubakar Atiku Bagudu woni kadi hooreejo, fedde toppitiinde ko fayti e njulaagu maaro e alkamaari e nder leydi Najeriya.[21]
Duɗe janngirɗe toowɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Jaaɓihaaɗtirde janngirde mawnde nder diiwal Kebbi, ɗe laamu lesdi ndi'i, ɗe lesdi ndi'i e janngirde feere-feere ɗon limta ɗum:
Duɗal jaaɓi haaɗtirde fedde, Birnin kebbi[22]
Duɗal jaaɓi haaɗtirde ndema fedde nde, Zuru
Duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to leydi Kebbi, Aliero[23]
Waziri umaru politechnique fédéral birnin kebbi[24]
Jaagorgal ko feewti e jaŋde leslesre Kebbi.
Koolaaɗo kuuɓal jaŋde Adamu Augie, Argungu[25]
Koolaaɗo kuuɓal leydi Kebbi to bannge safaara e jibinannde Birnin Kebbi.
Koolaaɗo kuuɓal gannde cellal e karallaagal leydi Kebbi, Jega
Koolaaɗo kuuɓal jaŋde leslesre e jaŋde leslesre Kebbi, Yauri Arsiif 30 noowammbar 2021 to masiŋ Wayback
Koolaaɗo kuuɓal gannde infirmiyee Sajo, Birnin Kebbi
Moota
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Laabi mawɗi fedde nde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]A1 fuɗnaange diga lesdi Naajeeriya haa Makirin haa Yelwa, Koko, lesdi Sokoto ngam 19 km diga Tungan Ilo haa lesdi Kuchi nder LGA Kebbe haa Maishaika, Jega, lesdi Sokoto fahin ngam 9 km diga Illela haa lesdi Tambawel haa lesdi Kebbe haa Ungan-Bawa, e woyla-fuunaange lesdi Sokoto haa Barkeji.
Laawol faade Niiseer
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Fuɗnaange-rewo gila Bunza to Kamba haa RN8.
Laabi mawɗi goɗɗi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]laawol Birnin-Kebbi-Anmawa haa woyla-fuunaange diga A1 haa Jega haa Kalgo,
laawol Birnin-Kebbu-Anmawa haa woyla gila Kalgo rewrude e Birnin Kebbi e Zauro haa Argungu bana laawol Birnin Kebbi-Argungu,
laawol Dagawa-Argungu fuunaange haa lesdi Sokoto haa fakwon sarki bana laawol Arugungu-Iyabo-Sokoto,
laawol ngol Maidahin-Daringari-Kalgo hawti haa woyla, diga Kalgo haa Bunza,
laawol Dakingari-Bunza haa fombina diga Bunza haa Dakingari bee Zagga,
Bin Yauri-Rijau Rd fuɗnaange diga A1 haa Bin Yauri rewrude Birnin Yauri e Gwanda haa lesdi Niger haa Kambuwa bana laawol Maburo Rijau,
Laabi Fakai-Iri-Rijau haa woyla lesdi Naajeeriya haa Bajida,
laawol Zuru-Mahuta fuɗnaange gila Fakai haa Dabai, ɗo caltal gootal yahrata fuɗnaange rewrude e Donko haa diiwaan Zamfara, caltal goɗngal yahrata fuɗnaange haa diiwaan Nijeer hono laawol Rijau-Zuru.
Laanaaji diwooje
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Sir Ahmadu Bello International haa Birnin Kebbi bee nanta laanaaji diwooje haa Lagos e Abuja, bee juulɓe hijjooɓe haa lesdi Sawudit wakkati haji
Laana ndiwoowa Tuga sara Bagudo.
Jawdi tago
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Dowla Kebbi ina jogii jawdi keewndi tawa ina ɓeyda faggudu dowla oo, ina ɓeyda kadi heɓde geɗe baawɗe huutoreede ngam golloraade geɗe gollorɗe, ina jeyaa heen:[26]
Kaŋŋe
Loyre
Kuwars
Magnesit
Mangaan
Njamndi
Njamndi
Aluminium
Kewuuji mawɗi
Musiiba laana Kebbi ñalnde 26 lewru Mbooy hitaande 2021.[27]
Banndiiji ina njana
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Diiwaan Kebbi ina tampi no feewi e hare bandiiji leydi Najeriya. Ñawanɗe bandiiji e nder diiwaan hee ina jeyaa heen warngooji Kebbi 2021 ñalnde 3 lewru juko hitaande 2021, warngooji Kebbi ñalnde 24 lewru juko hitaande 2021, warngooji Dankade ñalnde 14-15 lewru Yarkomaa 2022 e warngooji Kebbi 2022 ñalnde 8 marse e hitaande wootere.[28]
Ñalnde 17 noowammbar 2025, yimɓe ɓe nganndaaka mbarii cukko hooreejo duɗal hakkundeewal, ɓe nanngi almuudo debbo 25 to wuro Maga.[29][30]
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Emiraaji Kebbi
Juulde liɗɗi Argungu
Himobe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "This is how the 36 states were created". Pulse Nigeria. 23 October 2017. Retrieved 22 December 2021.
- ↑ Ojo, Demola. "Family of Elephants Make Kebbi Their Home". This Day. Retrieved 25 December 2021.
- ↑ Okpanachi, Eyene (2011). "Between Conflict and Compromise: Lessons on Sharia and Pluralism from Nigeria Kaduna and Kebbi States". Emory International Review. 25 (2): 900.
- ↑ George Steinmetz (1999). State/culture: state-formation after the cultural turn. Cornell University Press. p. 231. ISBN 0-8014-8533-9. Retrieved 25 December 2021.
- ↑ "U.S. Ambassador Joins Kebbi Governor to Launch New Partnership with WACOT Rice to Improve Food Security". USAID. 20 May 2021. Archived from the original on 20 May 2022. Retrieved 25 December 2021.
- ↑ "Human Development Indices". Global Data Lab. Retrieved 15 December 2021.
- ↑ Holden, J. J. (1965). "The Zabarima Conquest of North-West Ghana Part I". Transactions of the Historical Society of Ghana. 8: 60–86. ISSN 0855-3246. JSTOR 41403569.
- ↑ "African Books Collective: The History of the Zuru Emirate". www.africanbookscollective.com. Retrieved 2025-01-16.
- ↑ "HISTORY OF ZURU". ZURUONLINE.COM. Archived from the original on 27 June 2018. Retrieved 2018-09-03.
- ↑ "About Kebbi State | The Official Website of Kebbi State Government". www.kebbistate.gov.ng. Retrieved 2025-01-16.
- ↑ "About Kebbi State | The Official Website of Kebbi State Government". www.kebbistate.gov.ng. Retrieved 2025-01-16.
- ↑ Ismail & Oke, A. & I. A. (2012). "Trend analysis of precipitation in Kebbi Nigeria". Journal of Agricultural Science and Soil Science. 2 (7): 286–297.
- ↑ "weathersparks.com".
- ↑ "About Kebbi State | The Official Website of Kebbi State Government". www.kebbistate.gov.ng. Retrieved 2024-12-26.
- ↑ segunoguns (2023-06-14). "Kebbi". youthplus NYSC StateGuides (in Engeleere). Archived from the original on 26 December 2023. Retrieved 2023-12-26.
- ↑ "Argungu | Fishing Festival, Kebbi State, Etsu Nupe | Britannica". www.britannica.com (in Engeleere). Retrieved 2023-12-26.
- ↑ "Nigeria". Ethnologue (22 ed.). Retrieved 2020-01-10.
- ↑ "Nigeria". Ethnologue (22 ed.). Retrieved 2020-01-10.
- ↑ "Premium Times". Premium Times.
- ↑ "Gov. Bagudu's 5 years in office transformed Kebbi to industrial State". ngf.org.ng. Retrieved 2023-12-26.
- ↑ "FG sets up national task force on production of rice, wheat". BusinessDay (in Engeleere). Lagos, Nigeria. 2016-06-07. Retrieved 2023-12-26.
- ↑ Academy, Samphina (2019-07-21). "Courses Offered in FUBK - Federal University, Birnin Kebbi". Samphina Academy (in Engeleere). Retrieved 2021-07-14.
- ↑ Academy, Samphina (2019-03-18). "Complete List of Courses Offered in Kebbi State University of Science and Technology (KSUSTA)". Samphina Academy (in Engeleere). Retrieved 2021-07-14.
- ↑ https://kespodak.edu.ng/. Retrieved 29 June 2022. Missing or empty
|title=(help) - ↑ https://kespodak.edu.ng/. Retrieved 29 June 2022. Missing or empty
|title=(help) - ↑ Diala, Sam; THEWILL (2021-09-26). "State Of The States: Kebbi". thewillnigeria.com (in Engeleere). Retrieved 2023-01-04.
- ↑ "One Boat Mishap Too Many - THISDAYLIVE". This Day (in Engeleere). Retrieved 2023-12-26.
- ↑ Odili, Esther (2022-12-31). "Year in Review: Most Tragic Accidents and Events of 2022". Legit.ng (in Engeleere). Retrieved 2024-08-17.
- ↑ "Gunmen kidnap 25 schoolgirls from Nigerian school, kill vice principal". Reuters via CNN. 2025-11-17. Retrieved 2025-11-17.
- ↑ Dušan Inayatullah, Saim (2025-11-17). "Nigeria: Gunmen kidnap 25 students from Kebbi high school". DW. Retrieved 2025-11-17.