Abubakar Atiku Bagudu
| Jinsu | gorko |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Naajeeriya |
| Inditirde | Abubakar Atiku Bagudu |
| Sooma | Abubakar Atiku Bagudu |
| Innde | Abubakar |
| Ɗuubi daygo | 26 Bowte 1961 |
| Ɗoforde | Gwandu |
| Dee/goriiwo | Zainab Shinkafi Bagudu |
| Ɗemngal | Hawsare |
| Wolde | Inngilisjo, Hawsare, العربية, Nigerian Pidgin |
| Sana'aji | ngaɗoowo siyaasaje |
| Position held | Governor of Kebbi State, member of the Senate of Nigeria, member of the Senate of Nigeria, member of the House of Representatives of Nigeria |
| Janngi to | Usmanu Danfodiyo University Faculty of Social Sciences, University of Jos |
| Academic degree | BSc Economics and Politics |
| Member of political party | Peoples Democratic Party |
| Diina | Sunni Islam |
| Hair color | black hair |
| Eye color | brown |
| Personal pronoun | L485 |
Abubakar Atiku Bagudu Eriminmo lewru 26 mongou 1961 eii lysidi siyasaju nder Naajeeriya jornii eii ministajjo ardiiɗo Bola Ahmed Tinubu oon doon gwamnajjo Diiwal Kebbi ɓaawo duuɓi 2015 be 2023.[1][2] Atiku eii don Sanataajo nder Kebbi gada duubi 2009 to 2015.
Nguurndam e jaŋde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Atiku Bagudu ummi nder saare alɗuɓe, baaba maako laati ardiiɗo jangirde lesdi haa lesdi Kebbi. O heɓi BSc (faggudu) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Usmanu Danfodiyo, Sokoto, Msc (faggudu) to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos e M.A. (geɗe hakkunde leyɗeele). Omo resi ko Zainab Bagudu.
Golle politik
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 2009, Bagudu lomtii Adamu Aliero nde o heɓi woote gardagol leydi Kebbi caggal nde Aliero toɗɗaa e juuɗe hooreejo leydi Goodluck Jonathan ngam wonde jaagorgal FCT e lewru Duujal 2008.[3]
E wooteeji 6 abriil 2011, Bagudu heɓi PDP e 173 595 woote. Ko adii mo, Adamu Aliero, mo yahi haa kawtal lesdi Naajeeriya (CPC), woni ɗiɗaɓo bee 137,299 woote, Aliyu Bello Mohammed mo kawtal hoore lesdi Naajeeriya (ACN) woni ɗiɗaɓo bee woote 11,953.
E nder wooteeji mawɗi 2015, Atiku Bagudu ummiima e PDP laamu nguu, fayti e lannda All Progressives Congress (APC) o tawtoraama wooteeji guwerneer, o heɓi nasaraaku mawngu e nder wooteeji ɗii.
E nder wooteeji guwerneer diiwaan Kebbi ñalnde 9 mars 2019, Bagudu heɓi 673 717 woote, tawi noon Sen. Isah Galaudu mo PDP heɓi 106 633 woote.
Bagudu ɗon ƴama, o heɓi tikket hooreejo lesdi (APC) ngam suɓol hooreejo lesdi Kebbi 2023. O fooli suɓol ngol e hooreejo leydi PDP, hono Adamu Aliero, mo o ummii e APC, caggal nde o fooli primaires.
O toɗɗaama jaagorgal ko feewti e bidsee e peewnugol faggudu, ko hooreejo leydi Bola Tinubu toɗɗii mo ñalnde 16 lewru bowte hitaande 2023
Jaambaraagal mawngal e nder golle Guwerneer
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ɗoon e ɗoon Guwerneer keso hunnaaɗo oo ƴetti golle ngam sanɗaaji laamu diiwaan Kebbi. O yiɗi ko yuɓɓinde golle e porotokolle laamu e heɓtude jawdi laamu majjundi e wujjaaɗo ina heen kaalis. O fuɗɗi kadi kuugal ngal ngam gridgo kuugal siwil lesdi Kebbi dow kuugal hukuumaaji pamari. No Atiku Bagudu yottiri jooɗorde Guwerneer, o hawri e Dowla Kebbi mo njuɓɓudi mum ŋakki. Ko ɓuri miliyoŋaaji 1,2 sukaaɓe kollitaama ina njalti e duɗe, sukaaɓe ɓe ngalaa golle ina njillondiri e laabi, opitaaluuji ɗi ngonaa gollotooɗi e nokkuuji laamuuji ɗi njippiima no feewi. Njuɓɓudi Atiku Bagudu yaawi nanngude nagge ngee e gite mum tawa accaani waktuuji tedduɗi ɗii njuumta. O ummii e nitty - gritty ngam sosde goomu gollordu ngam heɓtude jawdi laamu e kaalis majjuɗo e wujjaaɗo. Goomu gollordu goomu nguu waawii yiytude miliyaaruuji naira to kaalis laamu ngu guwerneer oo waɗti golloraade ɗoon e ɗoon e reentaade e nder laamu nguu e sosde njuɓɓudi casting ko wayi no, Laabi, duɗe jaaɓi haaɗtirde hakkunde leyɗeele, Laylaytol ndiyam, Opitaaluuji, Upgrades e refurbishments goɗɗi, Demal e renndooji sekteeruuji dowri ndii. Atiku Bagudu woni ardiiɗo limngal ceede (TSA) nder jiha Kebbi.
Rewtin'de Cellal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Laamu Atiku Bagudu To Diiwal Kebbi fuɗɗi kampaniire mawnde ngam hesɗitingo e ɓamtuki hukuumaaji pamari ɗin nder diiwal Kebbi. Njuɓɓudi makko fuɗɗorii ko e njuɓɓudi cellal e nder duuɓi eaght 230 nokkuuji cellal puɗɗaaɗi ɗii ko maa Mahi, Peewniraa, Ɓeydi, e kaɓirɗe timmuɗe e nder renndooji teeru ɗii e nder ɗeen duuɓi. O udditi taskaram cemmbiɗinki njamu lesdi ngam ɓesdugo heɓugo kuugal njamu cemmbiɗngal ngam yimɓe marɓe semmbe nder jiha kan. Ñalnde 28 lewru Mbooy hitaande 2019 o moƴƴinii 24 Cellal Pulaar E nder Diiwaan Kebbi. Laamu Atiku Bagudu Mahii bloc 2 to suudu safrirdu Sir Yahaya ina waɗi konngol safaara sukaaɓe. O rewtini Hopitaaluuji nder nokkuuje 21 ɗe laamu lesdi Kebbi, o rewtini nokkuure nyawndiigu Kebbi, Kalgo. O udditi goomuuji toppitiiɗi cellal e golle, njuɓɓudi makko udditi seedeeji kesi ngam kisal nguura e golle feewde e nguura kisal (eatsafe) E ballondiral e USAID .
Rewolisiyoŋ e nder mahngo laabi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E nder eaght maako bana Governor lesdi Kebbi, Atiku Bagudu mahi ko ɓuri kilooji 200 ko timmi haa jooni nder rentooji wuro e ladde e lesdi ndemri. Laamu Atiku Bagudu waɗii laawol e jolngo e nokkuure Bayan Oando e Tipper Garage to Birnin Kebbi. Pewnaama wuro Kilometreeji Jowi, Laawol Babuche - Bayawa, Laawol Augie - Laawol Zagi, Laawol Ka'oje - Illo, Laawol Badariya - Kola - Zuguru, Laawol Filin Sarki Nepa. Laamu makko moƴƴinii cirƴam Rima e cirƴam joy e nder diiwaan Kebbi. Laamu Atiku Bagudu Peewnii laawol naatgol e ndiyam to Tsohon Gari e Gwadangwaji, laawol naatgol 2,56Km to Ambursa, Feewnitde ponti ɗiɗi to Baban Jori Giede e wuro Baba - Dan yaku. Pewnugol laawol Falale - Barama - Badariya bye pas, laawol aliero - gehuru.
Laamu nguu e nder porogaraamuuji doole
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Laamu Atiku Bagudu les njiimaandi Atiku Bagudu faggudu e semmbiɗinki taskaramji nder taariiha lesdi Kebbi. Won e ɓiɓɓe porogaraamuuji ɗii ina mbaɗi Porogaraamuuji ƴellitaare duumotoonde (SDGs) e porogaraamuuji jokkondire e laamu diiwaan Kebbi, ko ina tolnoo e miliyaaruuji 20 e dow mum. Atiku Bagudu seedi janngirde sukaaɓe 2000 worɓe e rewɓe ɓe laamu lesdi ndin janngi dow heɓuki anndal. Feccere 200 otooji njulaagu e nder nokkuuji 21 laamu nokkuuji ɗii. O sosi dokkal mikroo 10000 wonande kala debbo njulaagu tokooso, o sosi kadi peeje dokkal mikroo. O fuɗɗi eɓɓooje keep 100 miliyoŋ kala LGAs ngam sukaaɓe e rewɓe, kaalis goɗɗo 80 miliyoŋ reserved ngam soft loan to trader's e artisan . Ñalnde lewru Yarkomaa 2021, guwerneer Atiku Bagudu jaɓii 468,5 miliyoŋ ngam waɗde eɓɓooje e porogaraamuuji semmbeeji les njiimaandi ministeer geɗe rewɓe e ƴellitaare renndo.
Ɓeydude Jaŋde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ina faami, guwerneer Atiku Bagudu ina teddini jaŋde, haa teeŋti e jaŋde sukaaɓe rewɓe. O yiyri Jaŋde sukaaɓe rewɓe ko hakke mo laamu jeyi. Laamu Atiku Bagudu ɓeydii ceede ɗe leydi ndi hokkata ngam jangirde. Sektoru jaŋde E nder diiwaan Kebbi ina wondi e ŋakkeende mawnde e njuɓɓudi laamu ɓennundi. Gomnaajo Atiku Bagudu tabitini yoɓugo bursiiji janngooɓe nder janngirde mawnde feere-feere, nder jiha kan e yaasi lesdi ndi'i e yaasi lesdi ndi'i, hawtaade e yoɓugo ceede WAEC e NECO Examination fees ngam janngooɓe janngirde mawnde. E les njiimaandi makko, duɗe tati ƴellitii duɗal jaaɓi haaɗtirde Adamu Augie, Argungun, duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal infirmiyee e jibinannde, Birnin Kebbi, e duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal cellal, Jega heɓi yamiroore rokkude porogaraamuuji Degree, HND, e Dipolomaaji ngenndiiji (ND). E lewru Duujal 2021 Atiku Bagudu jaɓi janngugol caggal leydi 262 almuudo diiwaan oo ngam janngude courseeji Medicine e Innjiniyaaruuji to leydi Indiya, Ukraine e Sudaan. Ko ɓuri 33 e Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Kebbi State to bannge ganndal e karallaagal, Aliero keɓii seedantaagal ummoraade e Komisariyaa Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ngenndiwal, (NUC). Njuɓɓudi makko wallitii ƴellitde e waylude duɗal jaaɓi haaɗtirde ndema, Zuru haa duɗal jaaɓi haaɗtirde ndema fedde Zuru. O heɓi ceede miliyaaruuji 4 ngam sosde e jaɓde faculté d'ingénierie to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Kebbi State, Aliero. E nder njuɓɓudi jaŋde leslesre dowri, SUBEB 518 suudu janngirdu ina mahaa tawi 1 058 suudu janngirdu ina moƴƴinaa, 42 244 mobelaaji ina ndokkee e 450 unités de toilettes WC ina mahaa, 138 boreholes ina njuɓɓinaa, 383 ekkol B wheel.
Remde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]To bannge ndema, laamu Atiku Bagudu kadi teeŋtinii ndema ina jeyaa e ajendaaji mum nafoore. Njuɓɓudi Atiku Bagudu sosi ko usine paste Tomaat to Ngaski, ina addana winndere nde no feewi hono Dangote Rice Mill e Sugar, Kebbi, eɓɓoore etanol NNPC E nder Zuru Emirate. E nder njuɓɓudi faamu hakkunde laamu Kebbi e banke winndereejo njuɓɓudi hakkunde leyɗeele, CBN, NNPC, e Unicef. E laamu laamu diiwaan Atiku Bagudu Kebbi e karallo ko faati e ndema e peewnugol jawdi ngam ƴellitde dowla. E nder yeewtere Anchor Bagudu, nde o woppii 100 tarakteeruuji, 1000 nagge - ɓuuɓri ndi, 100 ɓuuɓri ndi, e 100 motooji ngam gollotooɓe e ɓeydagol ndema jannguɓe. Dowla Kebbi e naatgol banke winndere ina jogii doole 5000 e sukaaɓe e rewɓe E nder ballal ɓeydugol ƴellitaare peewnugol (APPEALS). E nder hitaande 8 ndee, njuɓɓudi Atiku Bagudu heɓi ko ina tolnoo e 50 000 ton metrik.
Jam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Laamu leydi Kebbi ina jogii e nder yontaaji, hollitii wonde sekteeruuji kisal E nder diiwaan hee ina tabitini juɓɓule kisal ɗe nganndu-ɗaa ina mbaawi rokkude kisal juɓɓule ɗee e laaɓal, tawa ina njogii kisal to bannge renndo. Ɗum addani Kebbi Dowla ina weltii e weeyo jam sabu ŋakkeende jokkondiral hakkunde militeer en fof e nder diiwaan hee. Sinerji maɓɓe ustii bonanndeeji endomiik ko wayi no ƴaañde, Banditry, wuyɓe Arm, e kaɓirɗe renndo nannduɗe heen. Laamu Atiku Bagudu ina jogii caɗeele kisal e nder diiwaan hee rewrude e sosde komisiyoŋ reglementeeji tenannaaji e rokkude ɓe logistik, otooji, e njoɓdiiji mum en ɗi ɓe poti ƴettude caggal wellitaare maɓɓe. Laamu Atiku Bagudu rokkii ko ina ɓura 500 oto e kisal E nder diiwaan Kebbi .
Luural
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]O anndiraama gollodiiɗo e gonnooɗo hooreejo leydi Naajeeriya Sani Abacha, mo tuumaama wujjude ko ɓuri miliyaaruuji 2,2 dolaar e kaalis laamu e nder duuɓi joy ɗi o woni hooreejo leydi Naajeeriya e kitaale 1990.
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Doggol guwerneeruuji diiwaan Kebbi
Njeenaari e njeenaari
E lewru Oktoobar 2022, teddungal ngenndiwal Naajeeriya, hooreejo leydi Naajeeriya, Muhammadu Buhari, hokki mo.
Njeenaari fedde CMAN.
Njeenaari kuugal laamu hokkaama hooreejo lesdi Muhammadu Buhari .
Njeenaari nder ndemri e kisal nyaamdu ko hooreejo lesdi Muhammadu Buhari hokki .
Njeenaari ɓurndi moƴƴude ndi NLC rokki.
Njeenaari njuɓɓudi njulaagu caggal leydi.
Njeenaari ngenndi ndi hooreejo leydi Nijeer hono Mohamed Bazoum rokki ndi.
Ballal keeringal e jaŋde ngal NUT waɗi.
Sardaan Yauri.
Jaagorɗo mawɗo jaaynde Street Journal ngam lewru noowammbar 2023.
Njeenaari Ammbasadeer ngenndiijo to weeyo
Jawdi mbaylaandi maaro hokka hooreejo lesdi Muhammadu Buhari.
Jamma anndinde NIMASA.
Tendinowo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "Atiku Bagudu re-elected in Kebbi". P.M. News. 2019-03-10. Retrieved 2021-08-04.
- ↑ "The Executive Governor - Abubakar Atiku Bagudu | The Official Website of Kebbi State Government". www.kebbistate.gov.ng. Archived from the original on 9 July 2021. Retrieved 2022-03-05.
- ↑ "Sen. Bagudu Abubakar Atiku". The Senate of Nigeria. Retrieved 2011-05-09.