Samuel Odulana Odugade I
| Jinsu | gorko |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Naajeeriya |
| Innde | Samuel |
| Ɗuubi daygo | 14 Seeɗto 1914, 1920 |
| Ɗoforde | Ibadaan |
| Date of death | 19 Siilo 2016 |
| Ɗemngal | Yarbankoore |
| Wolde | Inngilisjo, Yarbankoore, Nigerian Pidgin |
| Sana'aji | ngaɗoowo siyaasaje, military personnel |
| Janngi to | Mapo Central School |
Samuel Odulana Odugade I (HeɗtoR; 14 lewru Abriil hiitande alif 1914 – 19 lewru Yarkomaa 2016) ko Olubadan 40ɓo mo Ibadan kadi ina wiyee ko kanko woni laamɗo ɓurɗo ɓooyde e nguurndam e nder leydi Najeriya.
Nguurndam adanɗam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]O jibinaa ko e wuro tokooso Fadinaa e nder wuro Ibadan, ñalnde 14 abriil 1914, e galle mawɗo Odulana Ayinla e Mrs Olarenwaju Ayinke. O fuɗɗii jaŋde makko leslesre to duɗal Saint Andrew, Bamigbola, Ibadan e lewru Yarkomaa hitaande 1922, o arti e duɗal St. Peter, Aremo e hitaande 1929. O timmini jaŋde makko leslesre to duɗal St. Peter, Aremo, Ibadan e hitaande 1929, o janngi kadi to duɗal hakkundeewal to duɗal hakkundeewal Mapo e hitaande 1936. [3] [4]
Kugal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Odugade ko ofisee konu e wolde adunaare ɗimmere. Caggal nde o arti e golle e hitaande 1945, o toɗɗaa ngam ardaade demobilisaasiyoŋ soldateeɓe artuɓe to Lagos. O golliima ko juuti e sosiyetee Afriknaajo (UAC) ngam wonde gardiiɗo peewnugol ko adii nde o fuɗɗotoo golle makko jannginde to duɗal leslesal (CMS) to Jago e hitaande 1938. O jannginii kadi e nder duɗe keewɗe tuggi 1939 haa 1942 nde o woni e jaŋde biro koloñaal Departemaa e hitaande 1964. O naati e politik e hitaande 1959 ko o tergal suudu sarɗiiji, o toɗɗaa koolaaɗo kuuɓal to Tafawa Balewa. O woniino jaagorgal dowla to bannge golle, e hitaande 1964 o ardii delegaasiyoŋ parlemaa leydi Nijeer to batu doosgal leydi Londres ngam ƴellitde leyɗeele gonnooɗe e nder leydi Angalteer, hono Rodesi e Nyasaland (hannde Malawi, Zimbabwe e Zambie). O naati nder laanawol laamiiɗo nder hitaande 1972 bana Mogaji mo Ladunni Compound haa Ibadan. E hitaande 1976, o rokkaa Jagun-Olubadan, Odugade wonnoo ko gooto e sosɓe pelle keewɗe, ko wayi no, Fedde Faggudu Ibadan e Dental Yahrude yeeso Ibadan. O rokkaama dipolomaaji tedduɗi Doktoraa e karallaagal njuɓɓudi to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal fedde nde, Akure, to diiwaan Ondo, e lewru Duujal 2005. O laami Olubadan mo Ibadan nde o yahrata e duuɓi 93 ñalnde 11 lewru bowte hitaande 2007.
Sana'a
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Odugade ko ofisee konu e nder wolde adunaare ɗimmere . Caggal nde o yalti e hitaande 1945, o toɗɗaa yo o won gardiiɗo deportation des soldats retournés to Lagos . O golliima seeɗa e Sosiyetee Afrik dentuɗo (UAC) e nder golle peewnugol hade makko fuɗɗaade jannginde e duɗal leslesal Sosiyetee Eklesiya (CMS), Jago e hitaande 1938. O jannginii kadi e nder duɗe keewɗe tuggi 1939 haa 1942 nde o gollodii e Departemaa Jaŋde Biro laamu politik e hitaande 1946 Suudu sarɗiiji e toɗɗaaɗo e gardagol suudu sarɗiiji to Tafawa Balewa . O woniino jaagorde tokosere e nder golle laamu, e hitaande 1964 o ardii delegaasiyoŋ parlemaa Nijeer to batu doosɗe leydi Londres ngam moƴƴinde koloniiji Angalteer to Rodesi e Nyasaland (jooni ko Malawi, Zimbaabwee e Sammbie ).
Sana'a
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Odugade ko ofisee konu e nder wolde adunaare ɗimmere . Caggal nde o yalti e hitaande 1945, o toɗɗaa yo o won gardiiɗo deportation des soldats retournés to Lagos . O golliima seeɗa e Sosiyetee Afrik dentuɗo (UAC) e nder golle peewnugol hade makko fuɗɗaade jannginde e duɗal leslesal Sosiyetee Eklesiya (CMS), Jago e hitaande 1938. O jannginii kadi e nder duɗe keewɗe tuggi 1939 haa 1942 nde o gollodii e Departemaa Jaŋde Biro laamu politik e hitaande 1946 Suudu sarɗiiji e toɗɗaaɗo e gardagol suudu sarɗiiji to Tafawa Balewa . O woniino jaagorde tokosere e nder golle laamu, e hitaande 1964 o ardii delegaasiyoŋ parlemaa Nijeer to batu doosɗe leydi Londres ngam moƴƴinde koloniiji Angalteer to Rodesi e Nyasaland (jooni ko Malawi, Zimbaabwee e Sammbie ).