Zuma Rock
Mountain range | Jos Plateau ![]() |
---|---|
Lesdi | Naajeeriya ![]() |
Nder laamoore | Niger, Federal Capital Territory (Nigeria) ![]() |
Jonde kwa'odineto | 9°7′49″N 7°14′2″E ![]() |
Made from material | granite ![]() |

Haayre Zuma ko kaaƴe mawɗe, walla inselberg, ko ɓuuɓol ɓuuɓngol, ngol gabbro e granodiyorite, tawaangol to Madalla, wuro e nder diiwaan Niiseer, to leydi Nijeer.[1] Nde woni haa hirnaange laamorgo lesdi Naajeeriya, Abuja, haa laawol mawngol diga Abuja haa Kaduna, haa Madalla, wakkati feere nde ɗon nodda "Dammugal Abuja diga Suleja".[2] Hayre Zuma ina ummoo fotde kiloomitaji 725 meeter (2 379 ft) dow ko taarii ɗum.[3][4][5] Nde meeɗiino miijaade wonde nde woni ko e leydi laamorgo leydi ndii kono nde woni ko e dow ŋorol toowngol Madalla, koɗki ladde e nder diiwaan laamu nokkuure Suleja to diiwaan Niiseer.
Zuma Rock ina hollira e kaalis 100 naira. Nde huutortenoo ko ngam reentaade leñol Gbagyi ngam haɓaade leƴƴi hoɗdiiɓe mum en e nder hareeji hakkunde leƴƴi.
Zuma Rock ina toowi no feewi e tolnooji geɗe leydi Najeriya. Ina ɓuri haayre Aso e haayre Olumo toowde so hawraama.
Fuɗɗam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Hayre nde e hitaande dubi alif 1960
Hayre ndee yiytaa ko e teeminannde 15ɓiire, ko leñol Zuba en to Dowla Niiseer, ɓe inniri ɗum zumwa, ɗum noon ina waawi firtude « nokku gineeji ». Ina anndaa wonde e teeminannde 15ɓiire, Kwararafa (Kororofa) fuɗɗii saraade e nder nokkuuji worgo leydi Nijeer ɗii fof. Yimɓe Zuba hannde ɓee njeyanoo ko e Kwararafaaji ɗi mbiyaten walla anndiraaɗi hannde Koro. Ɓe njeyaa ko e Jukun wonɓe e diaspora. Maamiraaɓe ɓee njalti ko e laamu Kwararafa, njahi haa bannge hirnaange rewrude e Lafia (kono Lafia alaa ɗoon no oon sahaa nii), caggal ɗuum rewrude e nokku Keffi (kono alaa ko nanndi e Keffi no oon sahaa nii), caggal ɗuum ɓe naati e nokku Abuja ɓooyɗo mo woodaano e oon sahaa kadi. Kono hade maɓɓe yettaade Haayre Zuma, soodooɓe maɓɓe mbiyi ɓe yo ɓe ngoppu haa abada haa ɓe njottoo haayre wootere kaawniinde, woɗɗunde yeeso maɓɓe. Ɓe njokki yahde ɓe ɓadtii haayre Zuma haa ɓe ngari hawrude e haayre Zuma e nder hakkunde ladde tiiɗnde. Nde ɓe naati e ladde ndee, ɓe koɗi e nder radiis kiloomeeteer gooto e saraaji mayre, ɓe cosi gure ko wayi no Shinapa (to ardorde maɓɓe woni ɗoo), Chaci, Luki, Esa, Zumwa, Yeku, Huntu, Wagu dowri e Wagu les.
Leƴƴi nokkuuji ɗii
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Natal haayre Zuma
Zuma haayre
Zuma Rock, woni kilooji joy to fuɗnaange-rewo Suleja, ina heewi daartol e leƴƴi nokku oo. E wiyde leñol Gwari, hoɗɓe e nokkuuji ɗii, Zuma Rock ina jogii maanaa ruuhuyaŋkeewo luggiɗngo. Lefol gootol ɓurngol heewde e nder leñol Gwari ina hollita wonde Zuma Rock ko laamɗo, ina gollina no reenoowo hoɗɓe e ɗoyngol mum.
Goongɗingol nokkuuji ɗii ina rokka Zuma Rock doole sellinde, ina woodi kadi nate yimɓe wiyooɓe ina keɓi cellal kaawningal caggal nde njilliima walla njuulii e nokku hee. Ɗee ɗoo miijooji e goongɗingol koɗdigal ina mballita e nafoore pinal e ruuhu nokku oo.[citation needed]
Wuro 'Fetish'
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E nder ladde taarotoonde haayre ndee, ina woodi wuro ngo leñol Koro hoɗnoo, mawɗo mum ko almuudo laamɗo haayre ndee. Ooɗoo laamɗo ina jokkondiri e haayre tokosere nder wuro ɗo kirse ina cikka. Hoɗɓe e ndee wuro ladde mbiyetee ko ina ndeena haayre ndee
E nder kitaale hiitande dubi alif 1940, Ofisee Diisnondiral Abuja, Sarkin Malamai e Sulaimanu Barau, mo caggal mum wonti Amir Abuja, naati e mawɗo Zuba e oon sahaa ngam yillaade haayre ndee e wuro fetish "ngam humpitaade goonga e haayre ndee". Yimɓe nokku oo ina wasiyoo no feewi e yahdu nduu, ina njeertina ko fayti e kuddi e salaade almuudo oo hawrude e maɓɓe. Almaami oo siforaama no neɗɗo jooɗiiɗo mo alaa ko woni e mum, mo alaa ko woni e mum, tawa kadi wuro ngoo ina anndiraa waɗde sadakeeji aadee ngam weltinde laamɓe mum en. E yejjiteede e ɗeen jeertinaaje, lannda kaa fuɗɗii yahdu mum ko e njillu adanngu to Chachi. Yimɓe wuro ngoo njaɓaani ardude e maɓɓe to wuro fetish kono njaɓi hollude ɓe laabi toon. Nde ɓe njottii wuro ngoo, ɓe kawri e hoɗɓe weltiiɓe, haalooɓe Hausa ‘proper’. Nandugol e sifaaji ɗi ɓe nani ko adii, almuudo oo « ina wayi no worɓe woɗɓe nii, ina ɓoornii no haanirta nii, ina ɓuuɓna no men nii ». Nde o naamndaa ko fayti e sadakeeji aadee, o yeddi ganndal kono o jaɓii ina waawi tawa ko e yontaaji ɓennuɗi. Kono o laɓɓinii wonde sadakeeji daabaaji ina mbaɗee haa jooni, ina njuɓɓinee e taaniraaɓe mum en e ruuhuuji almudɓe ɓennuɓe, wonaa e haayre ndee e hoore mum.
Ñalawma hannde oo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Teeminanɗe keewɗe caggal ɗuum, Zuma Rock ina jogii haa jooni daartol sirlu keewngol taariindi mum. Won e jeyaaɓe e leydi ndii ina njogii daartol jinneeji bonɗi ɗi njiyataa, hoɗɓe e reedu haayre ndee. Woɗɓe ina njiyri ɗum no dental juulɓe, suudu suuɗndu ngam fuɗɗoraade e nder aduna majjere e hoɗorde wuyɓe dareevil en, ɗaɓɓooɓe toon reentaade ko juuti kala nde ɓe njoofni golle maɓɓe, ɓe njiɗi renndinde loowdi maɓɓe walla nde juɓɓule kisal ngoni e laawol maɓɓe.
Woɗɗaani haayre ndee ko galle daneejo mo timmaani, ina wiyee Zuma Rock Hotel. Won hoɗɓe e nokku hee ina cikki wonde otel oo ko nokku gonɗo e njiimaandi, ko ɗum waɗi joom mum en ngoppi ɗum. E nder njiylawu nokku oo e etaade feewnude jiggooji haayre ndee, hoɗɓe hoɗɓe e nder radiis haayre ndee ndokki heen ciimtol ceertungol. Won heen ina cikki wonde jinneeji bonɗi ɗii ngummiima, ndokki yimɓe ɓee fooftere ngam jooni puɗɗaade remde e parselaaji leydi saraaji haayre ndee. Tee won hoɗɓe mbiyi jinneeji bonɗi ɗii ina nguuri haa jooni e nder reedu haayre ndee, ina kollita doole keewɗe haa teeŋti noon e waktuuji jamma.
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Plug vulkanik
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "Zuma Rock". Holamon.cat (in Engeleere). Retrieved 2023-02-15.
- ↑ Abah, Adah; Chikelo, Chinelo (2016-04-08). "Zuma Rock Losing Its Face". Leadership. Archived from the original on 2016-04-22. Retrieved 2016-11-19.
- ↑ "Zuma Rock". Visit Nigeria Now (in Engeleere). Archived from the original on 27 June 2022. Retrieved 2022-01-04.
- ↑ Alofetekun, Akin (2008-05-28). "All Eyes on Zuma Rock". Daily Sun. Archived from the original on 2010-03-23. Retrieved 2009-01-07.
- ↑ Ngwan, Nenpan (2023-09-21). "Highest Rock in Nigeria: The Top 10 Biggest Rocks and Hills". buzznigeria.com (in Engeleere). Retrieved 2025-04-28.