Lansana Konte

Iwde to Wikipedia
Lansana Konte
ɓii aadama
Jinsudamngel Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuGine Taƴto
InndeLansana Taƴto
Family nameConte Taƴto
Ɗuubi daygo30 Jolal 1934 Taƴto
ƊofordeDubréka Taƴto
Date of death22 Bowte 2008 Taƴto
Place of deathKonaakiri Taƴto
Place of burialLansanya Taƴto
Dee/goriiwoHenriette Conté, Kadiatou Seth Conté, Hadja Asmaou Baldé Conté Taƴto
MarudeOusmane Conté Taƴto
WoldeFaransinkoore Taƴto
Sana'ajingaɗoowo siyaasaje, military personnel, resistance fighter Taƴto
Position heldPresident of Guinea Taƴto
Member of political partyUnity and Progress Party Taƴto
DiinaDiina Lislaama Taƴto
Military rankgeneral Taƴto
ConflictAlgerian War Taƴto
Military branchFrench Army Taƴto
Significant eventPanama Papers Taƴto

Lansana Konte O jibinaa heedde 1934 e hoɗo no wi'ee Buraamayaa (woɓɓe no wi'a ko Lummbayaa) e nder diiwal Dobirikaa, leydi daande baharu ndin. Ko ɗon o janngi e duɗal Alqur'aana o naati kadi lekkol kono no sikkaa o feƴƴaali duɗal aranal ngal. Ɓaawo ɗum Lansana Konte yahri e lekkolji ekkitorɗi miniteeriyaagal Bingerville (Koddiwaar) e Sen-Luwii (Senegal).

E hitaande 1955 o naati ka larme Faransi o nawraa Aljeri fewndo konu wonande hettaare ndin leydi e hitaande 1957. Caggal ɗum Konte hooti Gine, tawi leydi ndin heɓtii hoore mum e kolonaaku Faransi nyannde 2 uktuubar (yarkomaa) 1958. O naati e nder larme Gine on o wallitii semmbingol mo. Ɓaawo miniteeriiɓe Portokeesiiɓe e dartiiɓe laamu Gineyankeeɓe yanii e leydi ndin nyannde 22 nuwambar (jolal) 1970 e dow anniyee liɓugol laamu hooreejo-leydi on Seeku Tuuree, Konte hino tawanoo e wallitiiɓe danndugol leydi ndin. Ko ɗum waɗi o ɓeydanaa garaadu o waɗaa kapiten 1971. E hitaande 1973 Konte waɗaa kumaandan diiwal Boke ngal, takkiingal Gine-Bisaawo, leydi laatinoondi on tuma no haɓee fii sortugol hoore mum e kolonaaku Portokeesi'en, tawi kadi Gine no tammbitii fedde PAIGC, laatinoonde hino ardii ngon cippiro.

Lansana Konte

Laamu[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Nyannde 26 maarasi (mbooyi) 1984 Persidan Seeku Tuuree feƴƴini. Yimɓe makko ɓen woni e pooɗondirgol laamu ngun haa larme on tawi ko maa ƴetta ngu fii wota hare ɓiɓɓe leydi huɓɓu. Njuɓɓudi laamu inneteendi CMRN (Conseil Militaire de Redressement National, e Pular: Teekun Miniteeri wonande Feewnitaare Leydi) sincaa. Lansana Konte, tawi nden o wontiino kolonel, waɗaa hooreejo teekun on, e maanaa o laati hooreejo-leydi Gine. Wondiɗɗo makko on Jaraa Tarawore laatii jaggo (Premier Ministre). Fillitaama wonndema ko Jara Tarawore adanoo toɗɗeede kono o salii, o wi'i wonndema nde tawnoo Seeku Tuuree, lamɗo fawnooɗo laamu sattungu e jamaa on ko Maninkaajo, haanaa ka kanko Jara Tarawore Maninkaajo go'o kadi halfinee laamu. Ko non laamu ngun yaniri e Lansana Konte, ɓurnooɗo duuɓi on hakkunde maɓɓe. Kono neeɓaali fota kamɓe ɗiɗo ɓe fuɗɗii lurrude e fii laamu ngun. Nyannde 4 yuliyuhu (morso) 1985, tippude e ko wi'aa kon, Jara Tarawore etii hippagol laamu ngun tawi Lansana Konte hino yahi Lome (laamorde Togo) e kawrital leyɗe CEDEAO/ECOWAS (kawtital leyɗe Afirik Hiirnaangeeri e baŋŋe ngaluuji-leydi). kippugu laamu (coup d'État) ngun fogi, Tarawore e yimɓe mum ɓen wondude e yimɓe laamu Seeku Tuuree sokanooɓe wano Siyaaka Tuuree, Ismaa'iila Tuuree, Maamadii Keyta, Muusaa Jakite ekn. nanngaa fellaa. Fahin ofisiyeeɓe Maninkaaɓe heewɓe waraa e ɗum. Yimɓe lancooɓe yani e galleeji e jawle Maninkaaɓe Konakiri bonni. Ɗen balɗe ɗon Konte yewti jamaa on ka Palais du Peuple o ewnii ɓe e haala Sooso: "wo fataara", ko ɗum woni "on tewi". Haa hannde Lansana Konte no jokki felireede ɗin konnguɗi. E haqiiqa on, haa hannde hay gooto faltaaki ko laaɓi kon ko feƴƴunoo fewndo ko wi'aa Gine gila on tuma "Coup Diarra".

Ɓaawo ɗon Konte ɓurɗi tamude laamu ngun o hawtindiri taaqa hooreejo-leydi e ministir defansi. Kono e hitaande 1992, tawi hoodere demokaraasi no fuɗɗii jalbude e leyɗeele ɗuuɗɗe winndere nden, tawi kadi hooreeɓe opozisiyon on (feddeeji dartiiɗi laamu ngun) e nder Gine tigi wano Alfaa Konnde, Siraaju Jallo, Baa Mammadu fuɗɗike ƴamude uddital e baŋŋe polotigi, Konte newnani ɗuuɗal partiiji. Woote waɗaa nyannde 19 dujambar (bowte) 1993. Fedde makko wi'aande PUP (Parti pour l'Unité et le Progrès, e Fulfulde: Fedde fii Pottal e Yahrugol yeeso) fooli, Lansana Konte lutti persidan. Wano non kadi o fooli woote 14 dujambar 1998 e dujambar 2003. Lasindiiɓe buy no sikki wonnde ko e dow kansugol Konte fooliri ɗin wooteeji fow.

E nder nguu laamu juutungu Lansana Konte hawrii laabi buy e bononndaaji kono o daɗii ɗi fow: nyannde 2 fabraa'iru 1996 murtal miniteeriiɓe ɗeɓi yirbingol laamu Lansana Konte kono nde tawnoo faandaare maɓɓe wonaano ƴettugol laamu ngun ko ɗaɓɓugol nguure maɓɓe, Lansana Konte lutti e laamu. O fodi ɓe hunnugol kala ko ɓe faalaa, e maanaa ɓeydangol ɓe njoɓdi sabu laatino on tuma ko miniteeriiɓe dowdooɓe ɓen halorta geɓal kaalisi larme on tawa non leyleeɓe ɓen no hattini tampere e ɓillaare. E yunaayiru (siilo) 2005 wi'aama yimɓe ɓe yiitaaka haa hannde felluno e oto makko tawi himo fokkiti hoɗo inneteengo Waawaa (hoɗo yumma makko) ngo o ɓuri tabitirde ɗii duuɓi sakkitorɗi kono o daɗuno. Yiltii jamaa on foltanii laamu makko wallini golle yunaayiru (siilo) e yuunuhu (korse) 2006 kanyum e fabraa'iru (colte) 2007 sabu hari tampere nden feƴƴitii keerol. Ko ɓuri yimɓe 200 fellaa on saanga. Lansana Konte jaɓi e hoore karahan senndidude laamu ngun e jaggal (Premier Ministre) suɓaangal hakkunde yimɓe nayo ɓe bammbodalji (senndikaaji) ɗin holliti. O suɓii wi'eteeɗo Lansana Kuyaate. Neeɓitaali ɗon lurral fuɗɗii hakkunde maɓɓe kamɓe ɗiɗo. E giiɗe lasindiiɓe ɗuuɗuɓe ko toolodal Lansana Konte ngal woni bonnude huuwondiral makko e jagge makko ɗen. Nyannde 20 maayuhu (duujal) o itti tokora makko e jonnde jaggal nden o lomtiniri mo Ahmadu Tijjaani Suwaare, wi'aaɗo no ɓuri ɗaatude no ɓuri yankinanaade hooreejo-leydi on.

Wi'aama Persidan Konte no wondi e nyabbuuli bonɗi wano jabeeti (nawnaare sukkar) kono ɗum laaɓaali sabu bileten yewtoowo fii cellal lamɗo leydi on hay gooto hollaaka taho. Kono non sikke alaa nawnaaje e nayeewu lo'inii mo sanne, fayda o hunnanaa hankadi golleeji waɗɗiiɗi hooreejo-leydi. Ko ɗum woni sabaabe yaltugol dekereeji luutondirɗi e ɗii duuɓi sakkitiiɗi. Ɗum e wonnde Zeneral Lansana Konte no catii e laamu ngun. Wonndiɓɓe makko wallii mo haa o wayli tuuginorde leydi ndin fii jooɗagol ko ɓuri happuuji ɗiɗi yamiraaɗi ɗin. Manndaa makko fewndiiɗo on ko e hitaande 2010 timmata. O wi'uno e nder yewtere wondude e rajo Faransi on wonnde o tortotaako laamu si on happu.

Maayde[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ko ñannde 22 dujambar 2008 Persidan Lansana Konte hawri e caate mum. Kabaaru on ko ka rajo leydi RTG ewaa, e konngol Buubakar Sompaare, hooreejo Assemblée Nationale on, ɗum ko suudu depiteeɓe ndun maa mbatu ngenndiiwu ngun. Caggal ɗum Mawɗo Jaagorɓe on Ahmadu Tijjaani Suwaare ƴetti haala holliti wonnde ɗowgu ngun yamirii balɗe 40 janaaʼiza fii faatunnde laamɗo leydi on. Neeɓitaali ɗon Sompaare lamndii yo lomtagol Konte ngol laatoro wano no tuuginorde leydi ndin yamiriri non, e maanaa ko yo o halfine laamu ngun kanko Sompaare fodde happu balɗe 60 haa woote waɗee laamɗo keso lamminee. Caggal waktuuji seeɗa miniteeriiɓe ɓen liɓi laamu ngun e innde njuɓɓudi inneteendi CNDD (Conseil National pour la Démocratie et le Développement, e maanaa mbatu ngenndi wonande demokaraasi e ɓamtaare). Hooreejo ndin njuɓɓudi ko Muusaa Dadis Kamara. Miniteeriiɓe ɓen holliti tuuginorde nden e partiiji ɗin dartinaama, ɗowgu ngun follaama. Sompaare e Suware salii taho yankinanaade laamu hesu ngu ɓe holliti fahin hiɓe jogitii joonndeeji maɓɓe ɗin. Kono ɓayri CNDD on nodditii hooreeɓe follaaɓe ɓen fow to daakorde maɓɓe, ɗum ko Daakorde Alfaa Yaayaa wiʼi kala mo araali ko ɗaɓɓiteteeɗo, ɓe anndi soobee naatii ɓe yahi to daakorde ɓe yankinii. Ɗen ɗon balɗe kadi laamu hesu ngun fotti e hooreeɓe partiiji ɗin kanyum e senndikaaji e mofte siwilɓe ɓen. CNDD on anndini wonnde ko addi ɓe ƴettude laamu ngun ko danndugol leydi ndin hare ɓiɓɓe-leydi e haɓugol coodtaari e laamu bonngu tampinnoongu jamaa Lagine on gila duuɓi. Hay nde wootere non ɓe ŋinyaali Persidan Lansana Konte tigi, ɓe wiʼii tun ko yimɓe makko ɓen bonni laamu ngun. Persidan Lansana Konte ko nyannde juma 26 dujambar qabrinaa. Goyki makko kin wallinaa taho bimmbi law ka Galle Jamaa (Palais du Peuple), on tuma juuloyaa ka Jaamiʼu Faysal, naɓaa ka estaadi 28 sutambar fii yo jamaa on waawu waynaade laamɗo on. Kiikiiɗe furee on naɓaa ka marga Lansana KOnte, ɗum ko hoɗo ngo o jibinaa e mum ngon Lansanayaa ko ton o qabrinaa. Leyɗe e feddeeji adunayankooji ɗin fow wiʼuno jaɓaali liɓal laamu ngal Gine ɓe wiʼi yo miniteeriiɓe ɓen jokku laawol tuuginorde nden. Kono CNDD hollitii wonnde ɓe anniyaaki duumaade ka laamu. Ɓe wiʼi tuma nde woote waɗaa woo, ɗum le ko ko hitaande 2010, ɓe accitay laamu ngun e juuɗe siwilɓe ɓen. Ɓe wiʼi hay nden hitaande 2010 wonaa laabudda, hinde gasa raɓɓiɗineede si ko ɗum woni sago jamaa on. Jamaa Gine on kanyum kan yaltuno ka ɗate holli weltaare mum nde liɓal laamu ngal waɗunoo ko ɗum waɗi sikke alaa feddeeji adunayankooji ɗin sakkitoray jaɓude gollidude e laamu hesu ngun. Kono Dental Afrik ngal dartinii ɓii-feddeyaagal (maamburyaagal) Gine ngal haa demokaraasi on arta.

Hiimobe[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Wikimedia Commons: Lansana Konte – des documents multimédia.