Maamun (Gine)

Iwde to Wikipedia


[[Category:Template:Pagetypes with short description]]

{{{type}}}
Skyline of {{{official_name}}}
Template:Infobox settlement/columns
Template:Location map
Template:If empty
Template:If empty

Maamun ko saare Gine wonunde e nder diiwal ɗimmal ngal ( Moyen Gine) e taariikayankoore e nder Fuuta Jaloo, e hella km 250 ka nano-fuɗnaange laamorde Konaakiri . Ko saare sincaande e hitaande 1908 fii jaɓɓagol gaaru laana leydi chemin de fer de Conakry au Niger, ka tawata hari hino moƴƴineede fewndo on saa'i . Ko tawata laawi e pine heewuɗe no fotti, ko « saare ɗate-cale ». Ka baŋŋe laamateeri, ko ɗon woni laamorde perefektiiru e diiwaan Maamun on.

Taariika[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Sera maayo Bafing ngon ka pon Sokotoro, hella 1905.

Gila ka feccere ɗiɗaɓere giral 19ɓal, Telikoo – hannde kartiyee jeyaaɗo e Maamun –, wonuno laawol e ɗate-cele mawɗe wonannde yeeyayɓe. Nokkuure nden jogii darnde luumo mawngo .

Gine ko e 1891 toɗɗaa diiwal jeyaangal e nder dawla Faransi, kono Fuuta dartino haa ka Bokar Biro Barry sahinɗinaa ɗon e hitaande1896. E 1901, Gine wonti tawdaaɓe e Afrique-Occidentale française (AOF).Lamɓe njaggu ngun fuɗɗii moƴƴinngol chemin de fer reliant Conakry au Niger hakkunde1902 e 1915. Timmingol rogere ɗimmere golle ɗen laatori sabu sincugol gaaru woɗɗitorɗo kilomeeterji 4 hoɗo ngon Kuumi. Ɗum woni sommbo sincugol saare nden Maamun. Uddital ngal ko e 27 siilo 1908 waɗi, e tawtoral Martial Merlin, tawi ko o lomtiiɗo gouverneur général AOF on. E nder ɗum , laawi e cuuɗi laamu e jamaa buy moƴƴinaa : nokkuure luumo, labutaani, post, kamp koonunkooɓe, duɗal tokosal. Ñannde go'o siilo 1909, Hooreyaagal diiwal (serkel) Timbo ngal, laamorde hiɗnde Fuuta Jaloo, artiraa Maamun.

E 1912, yamiroore AOF newnani Maamun e koɗooli takkiiɗi ɗum wonugol "saare rinɗunde".Kuugal mawngal ka funtugol ndee saare Maamun.

Immorde e référendum du 28 septembre 1958, Gine salii eɓɓoore général de Gaulle ko yaadi e gollidal kesal e tawtindiral leyɗe AOF fii renndo nodditiraango "Communauté française", holliti dimaaku mum ñalnde 2 yarkoma e nden hitaande. Maamun saare waɗaa ronndiisiman e ndee hitaande 1958. Saare nden waylii : kuuran, ndiyam, laawi, cuuɗi laamu, ko kala heɓii seeɗa e mbaadi saare . E hitaande 1984 nde wonti suuperefekttiiru[1].

E 1991, Maamun ƴetti darnde galluure/komin, Sékou Tounkara woni hooreejo arano, sarɗiyankoojo kadi ka Assemblée nationale.

Ɓee meerɓe arayɓe ɗoo wonii: :

  • Cerno Saadu Bari (1995-2000)
  • Mammadu Haadih Bari (2000-2015), hoore halfinaaɓe heeriiɓe
  • Cerno Umaru Jallo (siilto 2015-korse 2016)
  • Mammadu Alfaa Bari (morso 2016-10 yarkoma 2018)
  • Aamadu Tiijane Jallo, toɗɗoɗaa ñalnde 10 yarkoma 2018

Mbaalaandi[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Baanjital (localisation)[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Saare Maamun nden ko ka tummbo Gine woni, hattirnde ka senngo nano suuperfektiiruji Bouliwel e Tolo, ka nano-fuɗnaange Dounet, ka ñaamo-fuɗnaange Soyah, ka hirnaange Konkouré.

Lelngo e ndiyam[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ka fuɗɗorde Fuuta Jaloo, e tooweendi emmbere 746 m, saare nden no darnaa e lowre waɗunde pale ko tawata no sattini seeɗa jinndugol hakkunde kartiyeeji ɗin. Fello seere ngon no ƴellitii saare nden, hingo toowi emmbere 950 m.

Saare nden ko ka gaanin Bafing (maa « maayo ɓaleewo ») ngon woni, tubbungol hakkunde Maamun e Dalaba, ado ngol tawtude Bakoye (maa « caangol danewol ») fii wonugol maayo fleuve Sénégal e nokkuure wi'eteende Bafoulabé e nder Mali.

Nokkuure ɓuuɓunde Ramsa – Bafing-Iwdi – cincaama e 2007, sudduɗum mbertudi 317 200 ektaar,.

Yaasi kin[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Maamun no jogii yaasi nodditirteeki climat tropical, noone Aw e wi'aango classification de Köppen, wonndude e wulɓuuɓdi/tamperatiir joltayɗo haa e 24,2 °C e toɓooji yaarayɗi emmbere 1 869 mm e nder hitaande, ɓuruɗi jaasude ka ceeɗu ndii ka ndunngu .

Fuɗateeri[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Wonndiije heewuɗe ko e nder ndii ndee nokkuure woni  : Seere, Kuumi, JAarabaka, Tambasa, tentinii Ceewel (maa Caawel), ko tawata ko kilooji hella sappo woɗɗitori saare nden, lamɓe kolon en waɗi ɗum nokkuure reenaande e hitaande 1930, duɗal ngenndiwal toppitiiɓe karalle ndiyam e leɗɗe toppitii golle ɗen e 1991 (ENATEF). Hinde yaaji emmbere ektaarji 470 .

O ñawndayɗo, yiilotooɗo mo Biritaniya John McEwan Dalziel (1872-19 winnduɗo defte heewuɗo ko yaadi e fuɗateeri hirnaange Afrik, moɓtindirno laɗɗe buy e nder Gine e duuɓi 1920, tentinii hella Maamun .

Yimɓe[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Haali- pular winndaɗo Maamun

Wiɗto weeɓitaango e 1953 holluno wonnde Maamun no jogii hoɗuɓe 17 600 , e mbertudi 2 350 km2, ɗum woni cukkude ndi 7,5 hɓ/km2.

Ko Fulɓe ɓen ɓuri ɗuuɗude Maamun, ko pular kadi woni haala ɓuruka doole. Kono ko nokkuure ka leƴƴi heewuɗi hawtondirii, no jeyaa e ɓen Maninka Sooso, kono kadi Kisi, Tooma , Berse e Libane no tawee ton, winndaaɓe fii wallitagol ka demal e golle raay on. Ka taariika, ko ɓuri kon e ɗee mojobe ɗoo ko julɓe

Needi[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ado jaaɓi-haɗtirde[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Duɗal (liisee) Amical Cabral mo Maamun
Ka naatirde IST Maamun
Duɗal fii cellal on Maamun

Maamun no jogitii duɗe jannde laamuyankooje,keeriiɗe, diinayankooje , jogiiɗe himme e darnde jannugol sukaaɓe ɓen. E nder ɗen, hiɗen jogii ɓuruɗe ɗen lollude, liisee amikal kabral, liisee garan dikal, liisee dukuree, liisee hafiya, liisee kilomeeteer 4, hindaye, halima, esselansi fuuta, pottal julɓe, daarul qur'aana, daar salaam,.

Jannde toownde[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Maamun no jogii yoga e duɗe mawɗe fannuyankeeje wano "Institut supérieur de technologie de Mamou" e "l'ENI de Mamou" wonuɗi Telikoo e duɗal fii cellal wonungal Tambasa.

Faggudu[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ko demal, ngaynaaku, ngeyngu, taransipoor, mbaylaandi e tuurisyaagal woni golle ɓamtayɗe renndo ɓuruɗe jaalaade e nder saare nden.

Demal ngal no yaltina maaro, kaaba, Fonnye, ngawri, bantara, pompiteer e tiga. No yeeye kadi: banaana, kafe, tamaasi, cooyo maa ɗum nete (Parkia biglobosa). Hiɓe huutora kadi naakoo (basalle, leetii, kobo-kobo, taku, karot,..) e ɓiɓɓe daƴƴe (mango, piya, leemunne, kaccu, pampula). Ɓaawo dimu ngun, Iisin marirɗo fii waylugol ɓiɓɓe leɗɗe watta ɗum njaram joɗɗinano Maamun. Ɓaawo daragol duuɓi heewuɗi, eɓɓoore waɗano e 2019 fii waylugol pompiteer e nden nokkuure.

Maamun ko gooto e galluuje ka ne'ugol daabeeji jaali fota. No ne'ee ton: na'i, baali, be'i e ɗi gabbati e noone ɓuruɗo yaajude .

Alhaali ngeyngu ngun no newii gila ɓooyii sabu jonnde mbaalaandi Maamun ndin e nder Gine (ko ka ɗate-cele) .

Ɓadondiral ngaluuji Fuuta Jaloo ɗin wano baraasi e weendu ndun ka Baafin wol maa ɗum deemuuji ɗin ka buruure Penselli, no woni sabu yimɓe buy no ara juuragol ɗin nokkeeli..

Waɗɗateeri[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ko ɗon laawi Gine ɗin 1, 2 e 5 fotti (aranol ngol no taƴiti saare nden sutii ka fuɗnaange, ɗimmol ngol yaari ka ñaamo, 5ɓol ƴawri ka nano).

Maamun ka baŋŋe pinal[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ceerno Moneembo, wallifotooɗo Ginenaajo - heɓuɗo mbuuña "pri Renodo" e 2008 - waɗii paykun-yaagal e nder Maamun (Pooredaaka). E nder miilol makko, Sinimaa, yaltungol e 1997, o weeɓiti saare nden ka fewndo hettaare Gine . O ɓanngini ko nokkuure reweteende e canngal. O waɗani ɗum haatimere Template:Citation bloc

Yimɓe jeydaaɓe e galluure nden[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

  • Muusaa Keemoko Jakitee (1940-), fijayɗo sinimaa
  • Lamine Sidime (1944-), dawroyanke
  • Faatumata Bari (1954-), mahdiijo
  • Buubakar Yaacine Jallo (1955-), jayndiyanke, winndiyanke
  • Makale Kamara (1956-), Dawroyanke debbo
  • Hakim Bah (1987-), winndiyanke
  • Abdul Razagu Kamara (1990-), latayɗo mullere (winnderaynkeejo)
  • Facinet Touré (1934-2021), neɗɗo dawro e nder leydi Gine
  • Sanusi Bantama Soh, jaagorɗo kiɗɗo.
  • Lama Sidibe, naalanke

Toɓɓe e ruttorɗum[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Template:Références

Annexes[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E  ɗeya eɓɓooje wikipediya:

Bibliographie[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

  • (en) Mohamed Saliou Camara, Thomas O'Toole, Janice E. Baker, « Mamou », in Historical Dictionary of Guinea, Scarecrow Press, 2013 (5e éd.), p. 212 (ISBN 9780810879690)
  • Alhassane Diami Diallo, Détermination de quelques paramètres physico-chimiques et microbiologiques des eaux de puits de la commune urbaine de Mamou, Institut Supérieur de Technologie de Mamou, 2015 (mémoire de master), [lire en ligne]
  • Amadou Bailo Diallo, Transport urbain à Mamou. Problèmes et perspectives, Université Général Lansana Conté de Conakry, année ?, (mémoire de maîtrise), [lire en ligne]Amadou Bailo Diallo, Transport urbain à Mamou. Problèmes et perspectives, Université Général Lansana Conté de Conakry, année ?, (mémoire de maîtrise), [lire en ligne]
  • Baba Cheikh Sylla, Monographie historique de Mamou de l'implantation coloniale à l'indépendance, Université de Conakry, 1974, 89 p. (mémoire de DES)

Articles connexes[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

  • Allokoenenia afra, espèce de palpigrades endémique de Mamou
  • Histoire des chemins de fer en Afrique de l'Ouest et en Afrique centrale

Liens externes[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Template:PaletteTemplate:Portail

  1. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named HI