Jump to content

Zanna Bukar Dipcharima

Iwde to Wikipedia
Zanna Bukar Dipcharima
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
InndeZanna Taƴto
Ɗuubi daygo1917 Taƴto
ƊofordeDiiwal Borno Taƴto
Date of death1969 Taƴto
Sana'ajingaɗoowo siyaasaje Taƴto
Position heldminister Taƴto
Memba enHouse of Representatives of Nigeria Taƴto

Zanna Bukar Suloma Dipchirma (1917-1969) eiii lysidi siyasajju nder Naajeeriya Sheree dibi,en lokaci bididdo Naajeeriya diga Majalisajjo gwamnati Abubakar Tafawa Balewa[1]. Eii Boutee lomou toh Shede[2].

Eriminmo Dipchirma mongou 1917 luso Dipchirma Diiwal Borno. E saude Janngirde midil Maiduguri e boube mallami kwaleji nder Katsina.

Golle e politik

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
  • Dipcharima fuɗɗii golle mum ko jannginoowo, o golliima e duɗe ceertuɗe gila 1938 haa 1946 nde o fuɗɗii golle politik. O adii naatde e fedde ngenndiire leydi Najeriya e leydi Kameruun (NCNC), lannda ka Dr Nnamdi Azikwe ardii, o woniino e delegaasiyoŋ lannda ka to leydi Angalteer e hitaande 1947. Dipcharima yalti NCNC ngam golloraade gardiiɗo sosiyetee njulaagu leydi Angalteer biyeteeɗo John Holt to Bida.
  • E hitaande 1954, o woppi golle makko e gardagol ngam artirde politik caggal nde o noddaa e fedde wiyeteende Congres du populaire nord (NPC) to diiwaan Borno ngam ardaade leydi ndii. O suɓaama e nder laamu Borno Native Authority, o woniino mawɗo e nder golle mum ngam haɓaade fenaande. : 340
  • Dipcharima caggal mum wonti hooreejo diiwaan Yerwa e hitaande 1956, o ƴetti tiitoonde aadaaji Zanna. O heɓi jooɗorde nder suudu sarɗiiji leydi Lagos e hitaande 1954, o waɗtaa hooreejo suudu sarɗiiji nder ministeer yah-ngartaa. O wonti jaagorgal dowla tawa alaa portofolio e hitaande 1957, caggal ɗuum jaagorgal njulaagu e njeeygu. Ko o jaagorgal njulaagu e njulaagu leydi ndii, o yahiino to U.S. e lewru ut 1963 ngam ɗaɓɓude nafooje njulaagu Amerik e ƴellitaare peewnugol e nder leydi Najeriya, ko ɗum huunde nde so heɓii nafoore maa ustu semmbe fedde Biritaannaaɓe luggiɗnde e nder faggudu leydi ndii. Nde o woni toon ndee, o humpitii feddeeji yiɗɓe waɗde ɗum en fodoore waasde jogaade njiyaagu e ñalngu njoɓdi.
  • E hitaande 1964, Dipcharima ƴetti portofolio jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa, o woni e jogaade ndeeɗoo jappeere nde laamu siwil fedde ndee liɓaa e kuudetaa konu ñalnde 15 lewru Yarkomaa 1966. Caggal kuudetaa oo, o ardii Kabinee rokkuɗo laamu konu Primester Balewawakar e nder abb.
  • Joɗnde ministeer fedde toppitiinde ko fayti e yah-ngartaa to Abuja ina inniri ɗum.
  • Kappi mo Dipcharima heewnoo ɓoornaade, e oon sahaa ina wiyee kappi Yemenee, wonti jokkondirɗo e makko no feewi. Hannde, ooɗoo kaɓirgal dañii darnde mawnde, jooni noon ina wiyee ‘kaɓirgal Zanna’ ngam teddinde mo.
  1. https://www.worldcat.org/oclc/927404565
  2. https://en.m.wikipedia.org/wiki/Special:BookSources/0903274183