Zanna Bukar Dipcharima
Appearance
Zanna Bukar Dipcharima
| Jinsu | gorko |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Naajeeriya |
| Innde | Zanna |
| Ɗuubi daygo | 1917 |
| Ɗoforde | Diiwal Borno |
| Date of death | 1969 |
| Sana'aji | ngaɗoowo siyaasaje, minister |
| Memba en | House of Representatives of Nigeria |
Zanna Bukar Suloma Dipchirma (1917-1969) eiii lysidi siyasajju nder Naajeeriya Sheree dibi,en lokaci bididdo Naajeeriya diga Majalisajjo gwamnati Abubakar Tafawa Balewa[1]. Eii Boutee lomou toh Shede[2].
Ngendam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Eriminmo Dipchirma mongou 1917 luso Dipchirma Diiwal Borno. E saude Janngirde midil Maiduguri e boube mallami kwaleji nder Katsina.
Golle e politik
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- Dipcharima fuɗɗii golle mum ko jannginoowo, o golliima e duɗe ceertuɗe gila 1938 haa 1946 nde o fuɗɗii golle politik. O adii naatde e fedde ngenndiire leydi Najeriya e leydi Kameruun (NCNC), lannda ka Dr Nnamdi Azikwe ardii, o woniino e delegaasiyoŋ lannda ka to leydi Angalteer e hitaande 1947. Dipcharima yalti NCNC ngam golloraade gardiiɗo sosiyetee njulaagu leydi Angalteer biyeteeɗo John Holt to Bida.
- E hitaande 1954, o woppi golle makko e gardagol ngam artirde politik caggal nde o noddaa e fedde wiyeteende Congres du populaire nord (NPC) to diiwaan Borno ngam ardaade leydi ndii. O suɓaama e nder laamu Borno Native Authority, o woniino mawɗo e nder golle mum ngam haɓaade fenaande. : 340
- Dipcharima caggal mum wonti hooreejo diiwaan Yerwa e hitaande 1956, o ƴetti tiitoonde aadaaji Zanna. O heɓi jooɗorde nder suudu sarɗiiji leydi Lagos e hitaande 1954, o waɗtaa hooreejo suudu sarɗiiji nder ministeer yah-ngartaa. O wonti jaagorgal dowla tawa alaa portofolio e hitaande 1957, caggal ɗuum jaagorgal njulaagu e njeeygu. Ko o jaagorgal njulaagu e njulaagu leydi ndii, o yahiino to U.S. e lewru ut 1963 ngam ɗaɓɓude nafooje njulaagu Amerik e ƴellitaare peewnugol e nder leydi Najeriya, ko ɗum huunde nde so heɓii nafoore maa ustu semmbe fedde Biritaannaaɓe luggiɗnde e nder faggudu leydi ndii. Nde o woni toon ndee, o humpitii feddeeji yiɗɓe waɗde ɗum en fodoore waasde jogaade njiyaagu e ñalngu njoɓdi.
- E hitaande 1964, Dipcharima ƴetti portofolio jaagorgal ko feewti e yah-ngartaa, o woni e jogaade ndeeɗoo jappeere nde laamu siwil fedde ndee liɓaa e kuudetaa konu ñalnde 15 lewru Yarkomaa 1966. Caggal kuudetaa oo, o ardii Kabinee rokkuɗo laamu konu Primester Balewawakar e nder abb.
Njawdi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- Joɗnde ministeer fedde toppitiinde ko fayti e yah-ngartaa to Abuja ina inniri ɗum.
- Kappi mo Dipcharima heewnoo ɓoornaade, e oon sahaa ina wiyee kappi Yemenee, wonti jokkondirɗo e makko no feewi. Hannde, ooɗoo kaɓirgal dañii darnde mawnde, jooni noon ina wiyee ‘kaɓirgal Zanna’ ngam teddinde mo.