Abubakar Tafawa Balewa

Iwde to Wikipedia
Abubakar Tafawa Balewa
ɓii aadama
Jinsudamngel Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
InditirdeAbubakar Tafawa Balewa Taƴto
InndeAbubakar, Tafawa Balewa Taƴto
Ɗuubi daygo1912 Taƴto
ƊofordeBauchi (Gelle), Tafawa Balewa Taƴto
Date of death15 Siilo 1966, 1966 Taƴto
Place of deathLagos Taƴto
Manner of deathhomicide Taƴto
Place of burialBauchi (Gelle) Taƴto
ƊemngalHawsare Taƴto
WoldeInngilisjo, Hawsare, Nigerian Pidgin Taƴto
Sana'ajingaɗoowo siyaasaje, diplomat, writer, official Taƴto
Position heldPrime Minister of Nigeria Taƴto
Educated atUniversity of London, Barewa College Taƴto
Member of political partyNorthern People's Congress Taƴto
DiinaDiina Lislaama Taƴto
Nder laamooreDiiwal Bawci, Tafawa Balewa Taƴto
Award receivedKnight Commander of the Order of the British Empire Taƴto

Abubakar Tafawa Balewa be danyee Mou haa nder Lewru Bowte Hitaande inudinere be caffan denai be duɓi sappo ɗiɗi 1912 Woyla Waladufuna deer Niiseriya babel Bauchi inaani. Mudauyimo Ɓalewa, Yakubu ɗan zala asali mako Gerewa Mudanyim, Pullo on denyiɗo Mako Hoɗunhuwa haales lamɗo lere, ɗon Haales Kamo Bauchi. Omayi Lagos.[1]

Jangugo/Andal[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ɓalewa ufudɗi jangugo jangirɗe Qur’ani ha liddi Bauchi yake nasaara wari lamuɓe jaggiɓe wakkere fombina yumɓe be inari be ɗomma maɓita horee ɓe yumɓe liddi waila. Ɓalewa oɗondeer bukkwai je ɗiɗi be yarbi ha jangirɗe elementary inuro Tafawa Balewa. Ɓawo otimmini jangirɗe Qur’ani. Daga ɗon usali liddi Bauchi. Kanka’on bana komai zaman mako wajangi ha kwaleji barewa ɗo Zariya yakeman ɓeded yaana ɗom katsina kwaleji yakeman owarti deer fukaraɓe lemere caffan inai be joi 145.[2] Ahmadu Rabah, mauɓe andi ɓe indeman ɗo Ahmadu Bello, fukarojo marɗo lamba caffan ide tati de ɗidɗ bewo ɗon wodi duɓi ɗiɗi yake Abubakar Imam ɗon yeso mako duɓu. Kwaleji mendayi dum be bauchi badayi hakkuke moɓe be babal jirgi yiligo yumɓe yake shutare, ɗon kanjim’on de ɗiɗi. Ɓalewa yakeferee oɗon yaha kilomita lemere nayi gamyahugo saree. Woɗonyaha kilomita caffan inai 40 yaloma bagga odoɗa ushuta kauyee wani haako kombi mako yake yadu mako ɗuhusama balɗe saffo 10. Kwaleji liddi katsina woodi mallumin liddi Burtaniya, deer momɓe ɓeburi ɗuɗugo be jangi ha jangirɗe Burtaniya mauɗe deen ɓeheyi jangirɗe fere jami’a Cambridge be Oxford.

Ɓe ɗe ikkitina be jangina ingilizi wakkere fere hundeman budɗo wakkere ikkitigo fukarabe man. Ɓawoko be andi ha ɗingal ingilizi jangirɗe mon inarti dee jangugo mallumin mauɓe lebe wawan yarbugo jangirɗe mon waila ha najeriya. Ɓalewa jangi duɓi doi duɓi inudinere be temere denai caffan etati-etati olori Bauchi wa’ikkitini ha jangirɗe middle school ha owarti mauɗo dangino.[3]

Siyasa/Farti[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ɗuɓu 1946 besuubi Balewa mawɓe yimɓe wayla lewru hadeer muftata hitaade 1947. Jonde mako bi majalisa ododi wadeɗtafa jonde jam ha yumɓe waila Naajeeriya. Waɗon ɓawo nebigo kwai yumɓe waila nebi liddi funbina gotel. [4] Be ɗon wondi Alhaji Sir Ahmadu Bello kanko’on jogilamo Sardaunan Sokoto, betikgi jam’iyya siyasa be NPC yake cuɓol ha hitaade 1951. Be subɓi Balewa konko’on balittu janlamo jam’iyya ɓawoma odiffi ɗokorawan lamo, odiffi dola mo Maako de jangirɗe sakandire ha bauchi. NPC ɓi hibɓi kuri’a man ɓuri ɗuɗugo ha majalisa man wakkere men litaade 1951.

Kugal Lamo Man/Kugal Gubarnama[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Onesti lamo man hitaade 1952 darde minista kuɗe ɓawaɗon owarti minista kuɗeji yake Naajeeriya ɗottefa heɓugo lamo fatilago mayo jirgi liddi ɓese wai litti ɗum kamfani yake ɓetaski mahugo moyo neja yak ɓejuɗi betaski mahugo mayo Ka’inji.

Firayin Minista[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ɓawo NPC bi heɓi kuri’a ɗudɗum majalisa dessare ha Naajeeriya hitaade 1957 ɓelammini Balewa owarti firayin minista. Deertiɗal mako ohauti hore himɓe Naajeeriya gamyahigo yeeso kautel hore yumɓe Naajeeriya hitaade 1960. Olittigi kwamittin kautel hore fa’in National Council of Naajeeriya and Kamerun (NCNC), les lamu Nnamdi Azikwe deebo ina youn yumɓe hales lamu Action Group (AG). Balewa ɗuddagi lamo firanyin minista Naajeeriya yake Naajeeriya hibɓi lamo horemo hitaade 1960, ɓelori be subɓimo hitaade 1964. Hoddee hebugo lamo Naajeeriya, muftare mobɓe ɓe ɗon lara labi lamo hitaade 1954 inojaɓi hala lamo beno siyasa inoni ha nukkere man ha liddi inajaɓi ohikki liddima muftare siyasa nukkere. Haajande mako donde mako ha firanyin minista Najeriya, odari darɗe ha siyasa nukkere Afrik a o’ardi jagwarɗo hunde tilimɗum ha hautugo hore yumɓe Africa fudɗogo ɓeso birar kautel hore yumɓe hakkuɗe Naajeeriya liddi Africa bulwoɓe be ɗinga faranse.[5]

Deenbo wo ɗon balitta yumɓe ha hibɓago narral hore moi se tsombe, be hukuma liddi congo yake fitina ha congo hitaade 1960 inar 1964. Wa;ardini fitinaje obarnami bargo sharpeville hitaade 1960 deen bo osobiri be minista commonwealth yimɓe yiɗi Africa funbina be occa commonwealth hitaade1961. Darde mako de firayin minista Najeriya daga hitaade 1960 inari 1961, Sir Abubakar Tafawa Balewa onnumi oburtini lamo minista oɗon hakkilana kowoni hayase woɗon kudindira be yimɓe commonwealth je ɓaido ɓeɗed yauna ɗum sungulla liddi yasi.

Wailigo Lamo[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ɓe wai litti lamo yake ɓebarimo yake soja inailitti lamo yande saffodoi 15 hitaade 1996 hautade ɓe lamɓe ɗubbe deer man be jadu mako Sir Ahmadu Bello. Nu’umayi man ha jotta be heftayi nu’umayiri. Ɓe heftayi gaware mako haserawul nastode legas balɗe jego ɓawo ɓemedimo ha lamo. Ɓe’iri gawore mako ha Bauchi. Habar bargumo mako ummini fitina ha waila Naajeeriya ɓawora gare wailitti lamo wadɗi sanadi refugo e’yam lewru yuli hitaade 1966.

Ɓe Mauninmo[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Gamlarugo tidal mako Balewa ɓe wati hoto mako ha cede naira je ceɗe Naajeeriya. Deen bo be watini jami’a inde Abubakar Tafawa Balewa gam mauningumo.[6] Hitaade 1934, Balewa bindi deftare inde Shehu Umar ɓawo ɗon darde fijirde fim hitaade 1970. Leuru Janairu hitaade 1960, Molami Ingila Elizabeth ɗiɗaɓo walammini Abubakar Tafawa Balewa ɗarde kwomanda daula sere lamo Burtaniya ɓemedi hukkugamo lamba manugo be mauningo daga jami’a Sheffield ha leuru mayu hitaade 1960. Ɓe hokkimo lamba mauningo daga jami’a New York ha leuro yuli hitaade 1961. Ha wuro Owerri ha liddi Imo woodi hoto mako jeɓi saɓi.

Teegal[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Yumɓe ɗon bawo do mako biyya du maimo be woyi ɗa hore mako. Wade mako deerko o’acci besare ha Bauchi, sare fetelgesa ɗon dau lawul yango kauyee Tafawa Balewa, otta’i roɓe nayi ɓukkwai mako saffoi jenai.

Hiimobe[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]