Jump to content

Anndoora

Iwde to Wikipedia
Anndoora
Principat d’Anndoora
(Flag) (Coat of Arms)
Hymne National [1]

Anndoora, e dow laabi laamu Anndoora,[1] ko leydi ndi alaa ko woni e mum so wonaa maayo, e nder duunde Iberi, to fuɗnaange Pireneeji, ndi Farayse to bannge worgo, Espaaniya to bannge worgo. Ina sikkaa ko Charlemagne tagi ɗum, Anndoora laaminoo ko konte Urgell haa hitaande 988, nde o artiraa e juuɗe diiwaan katolik Roman Urgell. Laamu hannde nguu sosaa ko e sarɗiiji e hitaande 1278. Jooni noon, ko laamɓe ɗiɗo ardii ɗum : bismaango Urgell to Katalan, Espaaniya e hooreejo leydi Farayse. Laamorde mayri e wuro ɓurngo mawnude wiyetee ko Anndoora la Vella.

Anndoora woni leydi go’aɓiri ɓurndi famɗude e nder Yuroopu, ina waɗi 468 kiloomeeteer kaaree (181 mi kaaree) e yimɓe mum ko ina tolnoo e 79 034 neɗɗo.[15][16] Yimɓe Anndoora ko leñol Romance en ɓadtiiɓe Katalan en.[17] Anndoora woni leydi 16ɓiri ɓurndi famɗude e winndere nde to bannge leydi, 11ɓiire ɓurndi famɗude e yimɓe.[18] Laamorde mayre, Anndoora la Vella, woni laamorde ɓurnde toowde e nder Yuroopu, toownde mum ko 1 023 meeteer (3 356 meeteer) dow geec.[19] Ɗemngal laawɗungal ngal ko Katalan, kono Españool, Purtugeec, e Farayse kadi ina keewi haaleede.[3][20]

Turismo e nder Anndoora ina addana leydi ndi fotde miliyoŋaaji 10,2 hitaande kala.[21] Anndoora wonaa leydi jeyaandi e Dental Yuroopu. Nde jeyaa ko e Fedde Ngenndiije Dentuɗe gila 1993.[22]

Iwdi helmere Anndoora ndee anndaaka, hay so tawii noon miijooji keewɗi ina ngoodi. Ɓurɗo ɓooyde oo ko mo daartoowo Gerek biyeteeɗo Polibiyus (The Histories III, 35, 1) holliti, o siftini Andosin en, leñol Iberiyankeewol ko adii Roomnaaɓe, tawi ina woni e taariindi mum e nder falndeeji Anndoora, ina fadi konu Kartaago e nder yahdu mum Pireneeji e nder hareeji Punik. Konngol Andosini walla Andosins (Ἀνδοσίνοι) ina waawi iwde e ɗemngal Basque handia, maanaa mum ko “mawɗo” walla “mawɗo”.[23] Toponimi Anndoora holliri seedanteeje ɗemngal Basque nder nokkuure nden. Miijo ngoɗngo hollitii wonde helmere Anndoora ina waawi ummoraade e helmere ɓooynde Anorra nde ina waɗi helmere Basque ur ("ndiyam").[24]

Miijo woɗngo hollitii wonde Anndoora ina waawi ummoraade e ɗemngal aarabeeɓe ad-dārra (الدَّارَة), ko ɗum hollirta leydi yaajndi ndi woni ko hakkunde koɗli walla nokku keewɗo leɗɗe[25] (tawi ko ad- woni winndannde laaɓtunde). Nde Moor en keɓti duunde Iberi, falndeeji Pireneeji toowɗi ɗii ngoni ko e laddeeji mawɗi. Ɗee diiwanuuji juulɓe njuɓɓinaaka, sabu caɗeele geɗe leydi laamu toowngu.[26]

Miijooji goɗɗi ina kollita wonde helmere ndee ummorii ko e Navarro-Aragonese "andurrial", firti ko "leydi ɓuuɓndi" walla "leydi ɓuuɓndi".[27]

Etimoloji leñol ina hollita wonde Charlemagne inniri diiwaan oo ko e tuugnaade e falnde Endor walla Andor (ɗo Madiyaninaaɓe fooli), innde nde ronooɓe makko e ɓiyiiko biyeteeɗo Louis the Pious rokki ɗum caggal nde fooli Moor en e nder "ladde". waalooji Jahannama".[28]

Ko adii daartol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Roc de les Bruixes nokku ceniiɗo ko adii daartol to Canillo (detal)

La Balma de la Margineda, mo arkewolosi en njiyti to Sant Julià de Lòria, koɗnooɗo e hitaande 9 500 ko adii jibineede Iisaa, ko nokku jahoowo hakkunde banngeeji ɗiɗi Pirenee. Kampaañ seasonal oo ina moƴƴi no feewi ngam fiyde e liggaade e pelle fiyooɓe-mooftuɓe ummoriiɓe Ariege e Segre.[29]

E jamaanu Neolitik, fedde yimɓe ummiima e Falnde Madriu (Parc Naturel hannde gonɗo to Escaldes-Engordany bayyinaango UNESCO wonde nokku taariindi aduna) ngam wonde nokku duumotooɗo e hitaande 6640 ko adii jibineede Iisaa. Yimɓe falnde ndee ina ndema cereeli, ina ndema jawdi galleeji, ina ƴellita njulaagu e yimɓe ummoriiɓe Ségre e Occitania.[30][31]

Ko heddii e geɗe taariindi ina jeyaa heen yanaande Segudet (Ordino) e Feixa del Moro (Sant Julià de Lòria), ɗiin ɗiɗi fof ko e hitaande 4900–4300 ko adii jibineede Iisaa, ko ɗum yeru pinal Urn to Anndoora. Model koɗorɗe tokoose puɗɗii ƴellitaade haa wonti urbanism caɗtuɗo e nder jamaanu njamndi. Geɗe njamndi, kaalis ɓooyɗo, e relik ina tawee e nokkuuji ceniiɗi ɓooyɗi cakkitiiɗi e nder leydi ndii.

Sanctuaire Roc de les Bruixes (Hayre jaayndeeji) ina gasa tawa ko nokku ɓurɗo teeŋtude e arkewolosi e oo yonta e nder Anndoora, tawaa e nder parroisse Canillo, ko fayti e laabi wirwirnde, binndi ɓooyɗi e nate kaaƴe gonɗe e ŋoral.[32][ 31]

Demography: Anndoora 1947-2014

Wikimedia Commons: Anndoora – des documents multimédia.


 
Leydi e Yuroopu

Albaniya | Almaanya | Anndoora | Armaaniya | Aserbayjan | Belaruusiya | Bosniya e Herzegovina | Beljik | Biritaani-Mawndi | Bulgariya | Cekiya | Danemark | Estoniya | Farayse | Finland | Hispaanya | Holannda | Hunngariya | Irlannda | Islannda | Italiya | Jorjiya | Kibris | Korowaasiya | Latvia | Liechtenstein | Lituwaniya | Luksammbuur | Masedoniya | Malta | Moldowa | Monako | Montenegro | Norwees | Otiris | Poloonya | Portokeesi | Romaniya | Roosiya | San Marino | Serbiya | Sulowakiya | Suloweniya | Suwed | Suwis | Türkiye | Ukrayiina | Watikan | Yunan