Atiku Abubakar
| Jinsu | gorko |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Naajeeriya |
| Inditirde | Atiku Abubakar |
| Innde ɓesngu | Abubakar |
| Ɗuubi daygo | 25 Jolal 1946 |
| Ɗoforde | Jada |
| Dee/goriiwo | Amina Titi Atiku-Abubakar |
| Ɗemngal | Adamaua-Fulfulde |
| Wolde | Inngilisjo, Hawsare, Arabic, Nigerian Pidgin |
| Sana'aji | customs officer, ngaɗoowo siyaasaje, minister |
| Employer | Naajeeriya |
| Position held | Vice President of Nigeria |
| Janngi to | Janngirɗe Ahmadu Bello |
| Member of political party | Peoples Democratic Party, APC |
| Candidacy in election | 2019 Nigerian presidential election, 2023 Nigerian presidential election |
| Lenyol | Pullo |
| Diina | Diina Lislaama |
| Owner of | American University of Nigeria |
| Laawol ngol laamu anndani | https://atiku.org |
Atiku Abubakar GCON (heɗtoR; jibinaa ko 25 noowammbar 1946) ko neɗɗo siyaasayanke e njulaagu Naajeeriya, o woniino cukko hooreejo leydi Naajeeriya gila 1999 haa 2007 e sahaa laamu Olusegun Obasanjo. O dañii darnde guwerneer diiwaan Adamawa e hitaande 1990 e hitaande 1996 o dañaani heen nafoore, kono o dañii heen nafoore e hitaande 1998. Ko adii nde o hunnata laamu, o suɓaama e kanndidaa gonnooɗo hooreejo konu, hono Olusegun Obasanjo, e nder wooteeji hooreleydaagu 1999, o suɓaama kadi e hitaande 1903.[1][2][3]
Atiku Abubakar suɓi hooreejo lesdi Naajeeriya laabi jeego'o, o heɓi nasaraaku, nder hitaande 1993, 2007, 2011, 2015, 2019, e 2023. O fooɗi haa suɓol hooreejo lesdi Naajeeriya nder hitaande 1993, amma o fooli Moshood Gabiola e Baba. O woniino kanndidaajo hooreejo leydi e nder cuɓi hooreejo leydi 2007 garoowo e tataɓo caggal Umaru Yar'Adua mo PDP e Muhammadu Buhari mo ANPP. O tawtoraama woote gardagol leydi e nder wooteeji gardagol leydi e hitaande 2011, o fooli hooreejo leydi jooni oo, hono Goodluck Jonathan. E hitaande 2014, o naati e fedde wiyeteende All Progressives Congress ko adii suɓngo hooreejo leydi 2015, o tawtoraama wooteeji gardagol leydi ndi, tawi o foolii Muhammadu Buhari. E hitaande 2017, o arti e lannda Demokaraasi yimɓe, o woniino kanndidaa hooreejo lannda oo e nder wooteeji gardagol leydi 2019, o fooli kadi hooreejo leydi jooni oo, hono Muhammadu Buhari.
E lewru mee 2022, o suɓaama kadi kanndidaa hooreejo leydi lannda Demokaraasi Leƴƴi, oo sahaa ko e woote gardagol leydi 2023 caggal nde o fooli Nyesom Wike, gonnooɗo guwerneer diiwaan Rivers, e nder wooteeji gardagol leydi. O ari ɗiɗaɓo e wooteeji mawɗi ɗii, o fooli Bola Tinubu, hay so tawii noon Abubakar hawri e kanndidaaji luulndo woɗɓe ngam ɗaɓɓude woote.
E hitaande 2025, Abubakar yalti PDP ngam naatde e Kongres Demokaratik Afrik, e wondude e gonnooɗo luulndiiɗo makko Peter Obi. Ardiiɓe luutndiiɓe ɗiɗo ɓee ina njiɗi hollirde fedde wootere ngam haɓaade APC e wooteeji gardagol leydi 2027.
Nguurndam gadano
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Atiku Abubakar jibinaa ko ñalnde 25 noowammbar 1946 to Jada, wuro ngo jeyaa ko e leydi Kameruun Biritaan – feccere e leydi ndi caggal mum hawri e Fedde Naajeeriya caggal referaandoom leydi Kameruun Biritaan e hitaande 1961. Baaba makko, Garba Abubakar ko njulaagu e demoowo fulɓe wonnoo, yumma makko ko Aisha Kande. O inniraa ko mawniiko gorko biyeteeɗo Atiku Abdulqadir mo ummorii ko Wurno, diiwaan Sokoto, o eggini wuro Kojoli to Jada, diiwaan Adamawa. Mawniiko gorko biyeteeɗo Inuwa Dutse eggini Jada, diiwal Adamawa, diga Dutse, diiwal Jigawa. O wonti ɓiɗɗo gooto e jibnaaɓe makko nde miñiiko debbo gooto sankii e cukaagu makko. E hitaande 1957, baaba makko maayi e ndiyam, nde o tacci maayo feewde Toungo, wuro hoɗdiiɓe Jada.
Cukaagu e jaŋde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Baaba makko ina luulndii miijo jaŋde hirnaange, o etinooma haɗde Atiku Abubakar yaltude e jaŋde ganndal. Nde laamu nguu anndi Abubakar janngataa e duɗe doosɗe, baaba makko waɗi balɗe seeɗa e kasoo haa Aisha Kande, yumma makko yoɓi njoɓdi ndii. Nde o heɓi duuɓi jeetati, Abuubakar winnditii e duɗal leslesal Jada, Adamawa. Caggal nde o timmini jaŋde makko leslesre e hitaande 1960, o naati duɗal hakkundeewal diiwaan Adamawa e hitaande ndee tan, kanko e 59 almuudo goɗɗo. O heɓi bak makko e duɗal hakkundeewal e hitaande 1965 caggal nde o waɗi tolno tataɓo e jaŋde seedantaagal duɗal mawngal Afrik worgo.
Caggal duɗal hakkundeewal, Abubakar janngi ko juuti to duɗal jaaɓi haaɗtirde polis Naajeeriya to Kaduna. O yalti duɗal ngal nde o waawaano hollirde njeñtudi Hiisawal O-Level, o golliima seeɗa e golle Tax Officer e nder Ministeer Kaalis diiwaan oo, ɗo o heɓi naatde e Duɗal Higiene to Kano e hitaande 1966. O heɓi Dipoloma e hitaande 1967, caggal nde o woni hooreejo duɗal Interim Stu the Union. E hitaande 1967, o winnditii ngam heɓde dipolomaaji sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, e dow bursi laamu diiwaan oo. Caggal nde o heɓi bak makko e hitaande 1969, e nder wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya, o golliima to Customs Service.
E hitaande 2021, Abubakar timminii e jaɓde jaŋde mum toownde e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde Anglia Ruskin.
Sarwiis doosɗeAbubakar golliima e nder sarwiis Customs Nigeria duuɓi capanɗe ɗiɗi, o ummii o wonti cukko hooreejo, no darnde ɗiɗaɓere ɓurnde toowde e nder sarwiis oo anndiranoo ndeen ; o woppi golle e lewru abriil 1989, o naati e golle njulaagu e politik timmuɗo. O fuɗɗorii ko e njulaagu (business) e nder balɗe makko gadane, o woni ko e golle Dowlaaji Dentuɗi.
Golle njulaagu
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ko jeyi leydi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 1974, o ɗaɓɓi, o heɓi ñamaande 31 000 naira ngam mahde galle makko gadano to Yola, mo o waɗti renndinde. E ngalu ngu o heɓi e renndo ngoo, o soodi nokku goɗɗo, o mahi galle ɗiɗaɓo. O jokki e noon, o mahi portfolio mawɗo e nder wuro Yola, leydi Nijeer. E hitaande 1981, o naati e ndema, o heɓi 2 500 ektaar leydi sara Yola ngam fuɗɗaade remde gawri e kosam. Hasre ndee yani ko e sahaaji caɗtuɗi, udditaa e hitaande 1986. O winndi e lowre makko e lewru abriil 2014 : « njillu am gadano e ndema, e kitaale 1980, joofi ko e ŋakkeende ». Ndeen o naatii e njulaagu, o soodi e yeeyde kammuuji keewɗi maaro, mburu e suukara.
Hortol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ko ɓuri teeŋtude e golle Abubakar ko nde o woni Custom to Ports Apapa. Gabrielle Volpi, jom jawdi en lesdi Naajeeriya, noddi mo ngam sosde hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya (NICOTES), hukuuma hakkilanki kuuɗe ɗen, hukuumaaji pamari ɗin ɗon huuwa nder Portji. NICOTES maa yahru caggal mum wonta Intels Nigeria Limited, rokka Abubakar jawdi keewndi. Abubakar ko gooto e sosɓe Intels Nigeria Limited, fedde nde ina jogii golle keewɗe e nder leydi Najeriya e caggal leydi. Nafooje njulaagu Atiku goɗɗe ina tawee e nder Yola, Adamawa ; e ina jeyaa heen Adama Beverages Limited, gollordu peewnugol njaram to Yola, gollordu ñamri daabaaji, e Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ameriknaajo to Niiseer (AUN), duɗal jaaɓi-haaɗtirde keeringal gadanal e nder Afrik worgo Saharaa. O woppi golle e lewru abriil 1989, o woni e golle njulaagu e politik.
Luural nafooje
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Tuumeede luural nafooje ina jokki e makko gila ndeen sabu naatgol makko e njulaagu nde o woni golloowo laamu, joginooɗo mbaawka toppitiika. To bannge makko, Abubakar ina daranii kuulal ngal, o wiyi wonde naatgol makko ina fawii e jeyi leydi (ko kuule laamu nguu njamiri), tee o naatnaaka e golle ñalnde kala e nder golle ɗee. Sosiyetee makko biyeteeɗo NICOTES, caggal ɗuum, wayli innde mum wonti INTELS, caggal ɗuum o yahri yeeso e tuumeede njulaagu kaalis mo laamu Amerik tuugninoo e Abubakar e sahaa nde o woni cukko hooreejo leydi ndii.
Fuɗɗoode golle politik
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Atiku Abuubakar e kitaale 1990
Abubakar fuɗɗi nastugo siyaasaaku woni nder fuɗɗam kitaale 1980, nde o huuwi ɓaawo lesdi ngam kampaniiru guwerneer Bamanga Tukur, mo wakkati man o laati ardiiɗo hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya. O ƴetti woote e innde Tukur, o rokki kadi kampaañ oo.
Hakkunde joofnirde golle makko e Dowlaaji Dentuɗi, o hawri e Seneraal Shehu Musa Yar'Adua, gonnooɗo hooreejo konu ɗiɗaɓo, gardiiɗo jaagorɗe toowɗe hakkunde 1976 e 1979. Abubakar ko Yar'Adua ƴetti ɗum e nder batuuji politik ɗi jooni mbaɗata ko juuti e nder Lago've the Yar Fedde Yimɓe Lesdi Naajeeriya. Fedde ɓesngu ndee ina waɗi dawriyankooɓe hono Umaru Muusaa Yar’Adua, Baaba Gana Kingibe, Bola Tinubu, Sabo Bakin Zuwo, Rabiu Kwankwaso, Abdullahi Aliyu Sumaayla e Abubakar Koko.
E hitaande 1989, Abubakar suɓaama cukko hooreejo leydi Naajeeriya e nder mahngo leydi Naajeeriya tataɓiri. Abubakar heɓi jooɗorde ngam wakiltaaki lesdi maako nder kawtal lesdi lesdi Naajeeriya nder hitaande 1989, ngal sosaa ngam suɓugo doosɗe lesdi Naajeeriya kesum. Fedde ɓesngu nguu, haa jooni, laamu militeer en haɗii winnditaade (hay gooto e pelle ɗaɓɓuɗe ɗee winnditaaki), ɓe kawri e lannda sosiyaalist (SDP) mo laamu nguu sosi.
Ñalnde 1 suwee 1990, Abuubakar habri wonde o yiɗiino wonde guwerneer diiwaan Gongola. Hitaande fawtii heen, hade wooteeji ɗii yuɓɓineede, Dowla Gongola feccii e ɗiɗi – Dowla Adamawa e Taraba – e juuɗe laamu fedde ndee. Abubakar yani e nder Dowla Adamawa keso oo. Caggal nde o dañi woote SDP e lewru noowammbar 1991, kono ɓooyaani ko laamu nguu haɗi mo tawtoreede woote ɗee.
E hitaande 1993, Abubakar tawtoraama woote gardagol leydi SDP. Njillu nguu caggal woote gadane ɗe wooteeji ɗi mbaɗi to Jos ko : Moshood Abiola heɓi 3 617 woote, Baba Gana Kingibe heɓi 3 255 woote e Abubakar heɓi 2 066 woote. Abubakar e Kingibe miijii hawrude e doole mum en hawrude e 5 231 woote ngam haɓaade Abiola. Kono caggal nde Shehu Yar'Adua naamndii Atiku Abubakar yo yaltu e kampaañ o, tawi Abiola fodaniino mo waɗde kanndidaa makko. Abiola ɓaawo man ɗon ƴama guwerneeruuji SDP ngam suɓugo Kinigbe ngam o laato cukko hooreejo lesdi, nder cuɓi hooreejo lesdi 12 lewru Juko.Caggal 12 lewru juko e wakkati laamu Seneraal Sani Abacha, Abubakar holli yidde ngam heɓugo jappeere laamu lesdi Adamawa les lesdi Naajeeriya, taskaram laamu man timmini bee maayde Seneraal Abacha. E hitaande 1998, Abubakar naati e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) caggal ɗuum o heɓi noddaango ngam wonde guwerneer diiwaan Adamawa, o heɓi njeenaari e wooteeji guwerneer e lewru Duujal 1998, kono hade makko hunnaade o jaɓi wonde gardiiɗo kanndidaa PDP to kanndidaa hooreejo diiwaan oo, gonnooɗo Ogunba diiwaan militalu on wooteeji hooreejo leydi 1999 puɗɗiiɗi e nder leydi Najeriya nayaɓiri.
Cukko hooreejo leydi Naajeeriya
Manndaa gadano
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Abuubakar e hitaande 2003
Ñalnde 29 Mbooy 1999, Abuubakar woora cukko hooreejo leydi Nijeer. Manndaa makko gadano oo ɓuri teeŋtude ko e darnde makko e wonde hooreejo Diiso Faggudu Ngenndiijo e hooreejo Diiso Ngenndiijo ngam Privatisation, toppitiiɗo yeeyde teemedde ujunnaaje sosiyeteeji laamu ɗi ngalaa ngalu, ɗi njuɓɓudi mum en moƴƴaani, e bannge Nasir Ahmad el-Rufai.[neutrality is disputed].
Manndaa ɗiɗaɓo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Manndaa ɗiɗmo Abubakar e gardagol hooreejo leydi ndii, ko jokkondiral ɓuuɓngal e hooreejo leydi Obasanjo. E hitaande 2006, Abubakar naatii e hare mawnde hakkunde yimɓe e hooreejo leydi ndii, hono Olusegun Obasanjo, tawi ina wayi no ummorii ko e ɗaɓɓaande makko waylude won e kuule doosgal leydi ndii ngam ƴettude balɗe goɗɗe e gardagol leydi ndii (Ajendaaji manndaa tataɓo).
Tuumaaɗo ko Skandal njulaagu
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 2005, Abubakar ina wiyee ina wondi e depitee Ameriknaajo biyeteeɗo William J. Jefferson e fenaande njulaagu. Jefferson hollitii jaɓii 100 000 dolaar ngam ñamlude Lori Mody, debbo jom jawdi en yiɗɓe heɓde kontraaji e nder leydi Najeriya, tawi kaalis oo ina wiyee ina foti wallitde Abubakar e golle njulaagu Mody.
Wiɗto FBI hollitii hujjaaji kollitooji wonde Jefferson ina anniyii yettinde Abubakar njoɓdi ndii. Ñalnde 30 sulyee 2005, ajanndeeji ɗii ƴetti wideyoo ina keɓa Jefferson 100 000 dolaar e nder boowal laaɗe diwooje to otel Ritz-Carlton to Arlington, to Virginie. Caggal ɗuum, njiylawu galle Jefferson tawi ko 90 000 dolaar kaalis suuɗiiɗo e nder congelateur makko, tawi ina ɓuuɓnaa e aluminium.
Abuubakar e Jefferson fof njedditii ko waɗi ko boni. Abubakar hollitii wonde Jefferson meeɗaa wiyde ina rokka neɗɗo nafooje faggudu, tee Jefferson ina seedtoo ndeeɗoo wiyde. Kono wiɗto ngoo hollitii wonde kaalis oo ina foti wallitde Abubakar ngam wallitde nafooje njulaagu Mody e nder leydi Najeriya.
E hitaande 2009, Jefferson ñaawaama warngooji keewɗi, ina jeyaa heen ɗaɓɓude njoɓdi e njulaagu yiɗɓe golloraade e nder Afrik. O ñaawaa duuɓi 13 kasoo, tawi ina jeyaa e kuuge ɓurɗe juutde ɗe meeɗaa waɗde e gonnooɗo depitee Amerik sabu fenaande. Kono e hitaande 2017, ñaawoore makko ustaama haa laaɓi caggal wullitaango e mbayliigaaji sariya.
Ajenda manndaa tataɓo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Luural ngal waylo-waylo doosgal leydi ndii waɗi, addani lannda Demokaraasi ɓesngu nguu ƴaañde. Asamblee ngenndiijo oo, haa jooni, woppii waylo-waylo weeyo ngo ina addana, Obasanjo ƴamde manndaa goɗɗo. E hitaande 2006, Abubakar luurdi e hooreejo leydi Olusegun Obasanjo, o wayli lanndaaji, gila e lannda Demokaraasi (PDP) haa e lannda Kongres (ACN), ngam heblude wooteeji 2007.
E nder yeewtere waɗnoonde e lewru noowammbar 2013, ko faati e etaade Obasanjo hollirde wonde ina jogori arde e manndaa mum tataɓo, Abubakar ina siftina wonde : « [O] humpitiima mi wonde ‘mi woppii laamu duuɓi capanɗe ɗiɗi jooni, mi woppii Mubaarak e laamu, mi woppii Mugabe e laamu, mi woppii Bingo e Uyadema e laamu, mi woppii Eyadema e laamu, mi woppii Eyadema e laamu eɓe ngoni e laamu haa jooni kadi mi waɗii duuɓi jeetati tan aɗa naamnoo mi yo mi yah; Kadi mi jaabiima mo wonde Naajeeriya wonaa Libi, wonaa Misra, wonaa Kamerun, kadi wonaa Togo;
Ñalnde 30 marse 2014, jaayndeeji leydi Najeriya kollitii wonde delegaasiyoŋ ummoriiɗo e fedde ardiiɓe sukaaɓe worgo yilliima Obasanjo to galle mum to Abeokuta, ɓe ñaagii mo nde o "yaafotoo gonnooɗo cukko hooreejo leydi maa, Alhaji Atiku Abubakar, kala bakkaat politik walla bonannde nde o waɗi e maa." E nder jaabawol makko, Obasanjo hollitii wonde "ko mi gardiiɗo e baaba, mi alaa tikkere e hay gooto, so ina woodi, mi yaafiima ɓe fof."
Suɓngo hooreejo leydi e hitaande 2007Ñalnde 25 noowammbar 2006 Abubakar habri wonde maa o ƴam lefol laamu. Ñalnde 20 desaambar 2006, o toɗɗaa e gardagol leydi e nder lannda (Congrès d’action) (AC). Ñalnde 14 marse 2007, Komiseer ngenndiijo jeytaare woote (INEC) yaltinii doggol cakkitiingol 24 ɗaɓɓoowo woote hooreleydaagu ñalnde 21 abriil. Innde Abubakar ŋakkunoo e kartal woote ngal. INEC yaltinii bayyinaango ina hollita wonde innde Abubakar ina ŋakki sabu o woni ko e doggol yimɓe ɓe laamu nguu sosi ngam waɗde fenaande. Abubakar yahi to ñaawirɗe ñalnde 16 marse ngam ittude kuulal makko. Ñaawirde toownde ndee, e dow nanondiral, ƴetti kuulal ñalnde 16 abriil wonde INEC alaa baawɗe ittude kanndidaaji ɗii.Kuulal ngal addani Abubakar tawtoreede woote ɗee, hay so tawii noon ina woodi kulhuli wonde ina gasa tawa ina waawi waasde rokkude karte woote ɗe innde Abubakar jogii haa ñalnde 21 abriil, ñalngu woote ɗee. Ñalnde 17 abriil, kaalirde INEC wiyi wonde Abubakar maa won e woote. E wiyde njeñtudi laamu, Abubakar heɓi tataɓo, caggal kanndidaa PDP Umaru Yar'Adua e kanndidaa ANPP Muhammadu Buhari, ko ina tolnoo e 7% e woote (2,6 miliyoŋ woote). Abubakar salii njeñtudi wooteeji ɗii, o wiyi yo ɗi ndartinee, o siftinii ɗi ko "suɓngooji ɓurɗi bonde e leydi Najeriya." O hollitii wonde o tawtortaako ñalngu udditgol Umaru Yar'Adua ñalnde 29 mee sabu miijo makko wonde woote ɗee ngonaa gootum, o wiyi o yiɗaa « teddinde ngalɗoo kewu hoɗɓe e tawtoreede am ».
Post–cukko hooreejo leydi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Wartu e PDP
Caggal wooteeji 2007, Abubakar arti e lannda demokaraasi ɓesngu. E lewru oktoobar 2010 o habri anniya makko daranaade woote hooreejo leydi. Ñalnde 22 noowammbar, Goomu mawɓe Fuɗnaange suɓii mo ngam wonde kanndidaajo nanondiral Fuɗnaange, dow gonnooɗo hooreejo konu Ibrahim Babangida, gonnooɗo jaagorgal kisal leydi Aliyu Gusau e guwerneer Bukola Saraki mo diiwaan Kwara. E lewru Yarkomaa 2011, Abubakar haɓaama ngam suɓaade hooreejo leydi lannda mum e wondude e hooreejo leydi Jonathan e Sarah Jubril, o dañii 805 woote, o dañii 805 woote, o dañii 2736 woote ɗe hooreejo leydi Jonathan heɓi.
E lewru ut 2013, Komiseer ngenndiijo jeytaare woote (INEC) winnditii lanndaaji ɗiɗi kesi. Heen gooto ko Dillere Demokaraasi Leƴƴi. Jaayndeeji nokkuuji ɗii kollitii wonde lannda ka ko Abubakar sosi ɗum ngam wallitde so tawii o waawaano timminde golle makko ɗe o haali e dow laylaytol PDP. E nder bayyinaango Abubakar jaɓii wonde PDM ko "sehilaaɓe makko politik" sosi ɗum, kono o heddii ko e tergal PDP.
Denndaangal Kongres Progressive
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Abuubakar wondude e muhammadu buhaari.
Ñalnde 2 feebariyee 2014, Abubakar yalti kadi e lannda Demokaraasi Leƴƴi, o wonti tergal sosngal All Progressives Congress, e yiɗde tawtoreede woote gardagol leydi ko adii woote gardagol leydi 2015.Njeñtudi wooteeji gardagol leydi APC Rafima, Bu3u, ko: Kwankwaso heɓi 974 woote, Atiku Abubakar heɓi 954 woote, Rochas Okorocha heɓi 400 e Sam Nda-Isiah heɓi 10 woote. Ñalnde alet 24 noowammbar 2017, Abubakar hollitii yaltugol mum e lannda All Progressives Congress (APC), o arti e lannda Demokaraasi Leƴƴi (PDP) ñalnde 3 desaambar 2017. O wiyi o fellitii ‘hotde galle’ to PDP jooni nde geɗe baɗnooɗe mo yaltude e lannda kaa.
Kampaañ hooreleydaagu 2019
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 2018, Abubakar fuɗɗii kampaañ mum ngam suɓaade hooreejo leydi, o heɓi noddaango lannda PDP e nder wooteeji gardagol leydi ndi mbaɗnoo to Port Harcourt ñalnde 7 oktoobar 2018. O foolii denndaangal ɗaɓɓooɓe wooteeji keddiiɗi ɗii, o dañii 1 532 woote, tawi ko 839 ɓuri wooteeji ɗiɗaɓi Sombuvernko Gointo. Atiku Abubakar jokki seppo kampaañ maako haa jihawol Kogi nde o fodi o timmina kuuɗe ɗe acci nder jiha kan. Ñalnde 30 lewru Yarkomaa, o tawtoraama batu wuro ngoo e dow tagaaɗo #NGTheCandidate. Kadi nder kawtal ngal, o wi'i o hokkan yaafuye lootooɓe nden o hokki 90% nder NNPC, ko laarani limngal limngal lesdi Naajeeriya. Atiku hoosi kampaniiji maako haa Katsina, o yilli Amir Daura nyande 7 lewru feebariyee 2019. Ñalnde 27 lewru feebariyee 2019, Atiku fooli hooreejo lesdi lesdi ndi'i, o heɓi ko ɓuri miliyonji tati woote. O ƴami haa suudu kiita mawndu, o wi'i suɓol ngol "ɓurngol bonde nder taariiha demokaraasi lesdi Naajeeriya."
Kampaañ hooreejo leydi 2023Miijo e natal renndo
Fedde nde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Abubakar fuɗɗi kampaañ “Federaal Goonga” e hitaande 2017. O waɗii haalaaji e nder leydi ndi, ko fayti e no leydi ndi foti ƴellitoreede.
Ko ɓooyaani koo o hollitii e kewu ɗo o rokkaa njeenaari Hero Of Democracy ndi jaaynde Hall of Grace rokki mo.
"Decentralisation politique kadi maa wallu luggiɗinde e semmbinde demokaraasi men nde tawnoo ina hirjina ɓeydagol njuɓɓudi. Yimɓe ina ɓuri waawde ɗaɓɓude njuɓɓudi so laamuuji ɗii njaltinii kaalis mum en njoɓdi, wonaa njoɓdi renndo ngo ɓe moofti e nokku mo alaa ko woni e mum."
O wi'i kadi: "Federaal goonga'en ɗon cemmbiɗina lesɗe ngam ɓe ndarna, ngam ɓe keɓa ceede e huwooɓe marɓe anndal naa tan ngam heɓugo ceede lewru fuu diga Abuja".
Heewɓe e haalaaji makko keɓii yettoore nde tawnoo won e Naajeeriya’en ina mballita e miijo Federalism Goonga, ko ɗum addani laamuuji ɗii jogaade doole e dow jawdi mum en, ɓurndi teeŋtude e Fuɗnaange-Fuɗnaange e Fuɗnaange-rewo Naajeeriya.
Jaangirde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E nder haalaaji makko e teskuyaaji makko, Abubakar ko daraniiɗo nafoore jaŋde leydi Najeriya. Ko kanko kadi sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde Amerik (AUN) to Yola, Adamawa. Nde sosaa ko e Yola, laamorgo diiwaan Adamawa hono Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Ameriknaajo (AUN) e juuɗe Abubakar e hitaande 2005. O wiyi wonde nde o naftorii e njuɓɓudi jaŋde Amerik nde o woni suka, o yiɗiino waɗde e nder leydi Naajeeriya janngirde style American – teeŋtinde miijo laaɓtungo, janngirɗe tokoose- solving, tawtoreede almudɓe. AUN heɓii njeenaari keeriindi to Google.
E lewru ut 2014, Abubakar wiyi e bayyinaango mum :
"Duɗe janngirde lesdi men ɗon laaɓi hokkataa janngirde booɗnde. Jannginooɓe men ɗon mari haaje janngingo. Ngol ngonka ɗum ɓamtaare kesum—duuɓi 10 caaliiɗi ko ɓuri non. Ustaare jaangirde lesdi Naajeeriya ko limngal limngal lesdi men ɗon mari janngirde haa ɓaawo janngirde lesdi ndi'i senators e safrooɓe. Goonga, jannginooɓe ina ndarni sifaaji senatoruuji e safrooɓe.
E nder eɓɓoore ngam ustude ŋakkeende jaŋde to Fuɗnaange-rewo, Abubakar rokkii bursiiji 15 dognooɓe e njiimaandi sukaaɓe rewɓe janngooɓe Chibok.
Ko fenaande
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Atiku ina wondi e njulaagu hakkunde leyɗeele wondude e William Jefferson e gooto e rewɓe Atiku, hono Jennifer Atiku Abubakar.
Caggal haalaaji ɗi annduɓe mbiyata wonde Atiku waawaano yillaade Amerik, e lewru Yarkomaa 2017, laamu Amerik yaltinii bayyinaango ina hollita wonde ina foti jaɓde politik oo hade mum hollirde ngonka goonga e ngonka makko e nder leydi Amerik. Abubakar hollitii e yeeso yimɓe fof wonde sabaabu goonga oo ko wonde visa makko ina jokki haa jooni.Kono, e nder yontaaji ɓennuɗi ɗii, Atiku e wondude e Bukola Saraki, njilliima Amerik ñalnde 17 lewru Yarkomaa 2019 e ballal lobbo Brian D. Ballard.[mo?]
Atiku, ɓiyiiko debbo Hadiza Abubakar Atiku e debbo makko jooni Rukaiyatu Abubakar Atiku, ina njogii jeyiiji jeeɗiɗi to Dubaï.
Nguurndam neɗɗo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Abubakar ina jogii rewɓe nayo e sukaaɓe noogas e njeetato. Atiku faamtini: "Mi yiɗiino yaajnude galle Abubakar. Miɗo felliti wonde miɗo wondi e ŋoŋɗi no feewi nde ngon-mi cukalel. Mi alaa miñi am gorko, mi alaa miñi am debbo. Mi yiɗaa ɓiɓɓe am ngona ŋoŋɗi no am nii. Ko ɗum waɗi mi resi ko ɓuri debbo gooto. Rewɓe am ko miñiraaɓe am rewɓe, sehilaaɓe am gooto, kadi ko ɓe wasiyaaji am gooto."
E hitaande 1971, e nder sirlu, o resi Titilayo Albert, to Lagos ; ɓesngu makko ina luulndii dental ngal e fuɗɗoode. Ɓiɓɓe makko ummoriiɓe e makko ina njeyaa heen: Faatimata, Aadamu, Haliima e Aminu. E hitaande 1979, o resi Ladi Yakubu, debbo makko ɗiɗaɓo. Omo jogii ɓiɓɓe jeegom e Ladi: Abba, Atiku, Zaynab, Ummi-Hauwa, Maryam e Rukaiyatu. E hitaande 1983, o resi debbo makko tataɓo, laamɗo debbo biyeteeɗo Rukaiyatu, ɓiy Lamido Adamawa, biyeteeɗo Aliyu Mustafaa. Ɓiɓɓe maɓɓe ko : Ayisa, Hadiisa, Aliyu (innde baaba mum maayɗo), Asmaa, Mustafa, Layla e Abdulsalaam. Caggal ɗuum Abubakar seerti e Ladi, o acciri ɗum resde, hono debbo makko nayaɓo (ɓurɗo yaawde mo wonde juulɗo), hono Jennifer Iwenjiora Douglas. E hitaande 1986, o resi debbo makko joyaɓo (ko debbo makko nayaɓo tan e oon sahaa, sabu ceergal makko e Ladi ko adii ɗuum), hono Faatima Shettima. Ɓiɓɓe maɓɓe ina njeyaa heen : Amina (Meena), Mohammed e ɓiɗɓe ɗiɗo Ahmed e Shehu, ɓiɗɓe ɗiɗo Zainab e Aisha, e Hafsat.
Ñalnde 1 feebariyee 2022, Jennifer Douglas hollitii ceergal mum e Abubakar e nder bayyinaango ngo o waɗi e jaayndeeji. E wiyde makko, senngo maɓɓe ngo yani ko sabu luural jowitiingal e jokkude hoɗde e leydi Angalteer, e nder geɗe goɗɗe ɗe o waɗi ko juuti.
Njeenaaje e teddungalTiitooɗe aadaaji
E hitaande 1982, Abubakar rokkaama tiitoonde laamɗo Turaki Adamawa, ko jom suudu makko garoowo, laamɗo aadaaji Adamawa, hono Alhaji Aliyu Mustafa. Tiitoonde ndee ko adii ɗuum ko laamɗo mo laamɗo oo ɓuri yiɗde e nder galle laamorɗo oo, sibu ko joom mum woni kalfinaaɗo geɗe nder leydi laamɗo oo. E lewru suwee 2017, Abubakar hokkaama tiitoonde laamu Waziri Adamawa, tiitoonde makko ɓennunde ndee, Turaki, rokkaama ɓiyiiko, Aliyu, ɓiyiiko gadano e debbo mum tataɓo.
Teddungal hakkunde leyɗeele
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E hitaande 2011, nde ɓe mawninta duuɓi 50 ko Fedde Jam Amerik e hitaande 2011, Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Jam (NPCA) – fedde nde wonaa laamuyankoore, nde seerti e Fedde Jam, nde gollotoo ko e fedde janngooɓe ɓennuɓe ngam Returned Wotizen Harrisba Global Peace Corps the Returned Wotizen Harrisba Global Peace Corps A Caahu. E nder dokkal njeenaari ndii, Fedde Ngenndiije Dentuɗe (Association Nationale de la Paix Corps) siftinii wonde Abubakar ko neɗɗo gooto ballitooɗo ƴellitaare jaŋde toownde e nder duunde Afrik. "Alaa njulaagu keeriiɗo e nder Afrik ɓurɗo Atiku Abubakar golloraade demokaraasi walla wallitde yahrude yeeso jaŋde toownde", NPCA wiyi. Ɗum ko caggal hitaande 2012 nde Abubakar rokki Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Jam to Amerik 750 000 dolaar, "ngam wallitde eɓɓaande hesere nde ardiiɓe winndere ndee mbaɗata ngam yeewtidde e batte Fedde Jam." Ko ngol woni dokkal ɓurngal mawnude e nder daartol Fedde nde.
Himobe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "Profile of Atiku Abubakar: From an only child of a father who opposed western education to a political guru". Nigeria Today. 2 October 2018. Archived from the original on 3 January 2019. Retrieved 3 January 2019.
- ↑ Adeosun, Olajumoke (17 July 2019). "Atiku Abubakar - Biography and Life of the 11th Vice President of Nigeria". Entrepreneurs In Nigeria. Archived from the original on 9 July 2021. Retrieved 29 May 2020.
- ↑ "Atiku Abubakar - the Nigerian operator who knows how to make money". BBC News. 6 February 2019. Retrieved 11 September 2020.