Jump to content

Banovci (Nijemci)

Iwde to Wikipedia
Banovci

Banovci (almaañ: Schider Banovci, Sirilik Serbe: Бановци / Шидски Бановци,[6] Honngiri: Forró / Újbánóc); anndiraa kadi Šidski Banovci, ko wuro wonngo fuɗnaange Korowaasiya, kilooji 7 e keerol Serbi.[2] Wuro ngo ina jokkondiri e heddiiɓe e leydi ndii e laawol laamu D46 jokkondirngol e wuro Vinkovci e jokkude e nder Serbiya ko laawol laamu 120 haa wuro Shiid ɓurngo ɓadaade e laawol laana njoorndi Zagreb–Belgrade.

Šidski Banovci ko nokku laana njoorndi

Wuro Banovci waɗii waylooji inɗe keewɗi e nder duuɓi. Ko adii hitaande 1900, nde anndiranoo ko "Novi Banovci" (Banovci Keso), tuggi 1910 haa 1991, nde wiyetenoo ko "Šidski Banovci".[7] E hitaande 1991, e fuɗɗoode wolde ndimaagu Korowaasiya, konngol gadanol ngol ittaama e innde ndee e dow laawol, kono sabu jokkondiral wuro ngoo e SAO Slavonie Fuɗnaange, Baranja e Syrmia Hirnaange, innde ɓooynde ndee jokki e wonde e dow laabi huutoraa e njuɓɓudi haa 1998, ko ɗum woni joofnirde njuɓɓudi mbayliigu UNTAES e dow diiwaan hee. Hoɗɓe e nokku hee heewɓe ina kuutoroo innde ɓooynde ndee haa hannde.

Juumre mawnde waɗii e sariya ngenndiijo jowitiingo e wooteeji nokkuuji Korowaasiya e hitaande 1997 nde innde "Šidski Banovci" ndee jogaa e juumre e nokku ɗo "Banovci" huutortee.[8] Helmere "Šidski" ko sifaa jeyaaɗo ummoriiɗo e wuro Šid, ngo woni ko e kilooji 12 to Serbi koɗdiiɗo.

Ko sara Banovci woni wuro ngoɗngo ngo innde nanndunde e ngool, anndiraango Vinkovački Banovci e wuro Vinkovci. Ko ɓuri haawnaade heen, ko laana njoorndi Korowaasiya, sosiyatee ngenndiijo laana njoorndi, ina noddira jolngo laana njoorndi nokku oo haa jooni « laana njoorndi Šidski Banovci ». Ndee innde ɓooynde huutoraama kadi e ciimtol wiɗto ngol jaaynde wiyeteende The New York Times yaltini e hitaande 2005.[9] Yanti heen, Rajo 2017 ko faati e laabi diiwaan, mo diiwaan Vukovar-Syrmia yaltini e lewru marse 2018, ina waɗi haa jooni innde ɓennunde ndee "Šidski Banovci" e kartal ngal e nder ƴeewndo binndol ngol.[10]

Innde wuro ngoo, so tawii ko e ɗemngal Korowaasiya walla Serbi, ko keewal e mbaadi.

Laamu Habsburg

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Wuro Banovci hannde ngoo sosaa ko e kitaale 1730 e innde "New Banovci", ngo woni ko e sara wuro ɓooyngo anndiraango Vinkovački Banovci hannde ngoo, ngo haaldaa e binndanɗe daartol gila e teeminannde 15th.[ 2] E hitaande 1473, wuro ngo inniraa ko "Zavrakinci", ngo woni ko e dow ŋoral tokosal to Vukovar Plateau to bannge worgo-fuɗnaange wuro ngo jooni ngoo, ɗo gese ina tawee haa hannde.[2] Naatgol Serbeeji gadani e Banovci waɗi ko e laamu Charles VI, laamɗo Room ceniiɗo e nder ko anndiraa Eggugol Serbeeji mawɗi.[2] Ɓeen hoɗɓe ummorii ko e ko anndiraa hannde Montenegro e diiwaan saraaji Peć to Kosovo.[2]

Hitaande 1745 yi’i sosde keeri konu Slavonian e nder diiwaan hee, ko ɗum huunde maantiniinde e nder daartol e nder laamu nokku oo e ndeenka mum e nder laamu Habsburg.[2]

Otiris-Hunngariya

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Galle ummoraade e jamaanu Otiris-Hunngariya.

E hitaande 1859, Swabinaaɓe Danube’en adanɓe koɗi to Banovci.[2] Ɓeeɗoo koɗdiiɗo Almaañnaajo Protestan en ɗaɓɓiri ballal almuudo Ortodoks Serbiyankeejo nokku oo ina wiyee Uroš e nder duuɓi maɓɓe gadani e nder diiwaan keso oo.[2] Almaami Uroš ina sikki wonde gargol koɗdiiɗo Almaañ ina waawi wallitde addude peeje moƴƴe, haa teeŋti noon e golle ndema.[2] Kono, sabu nokkuuji toɗɗaaɗi ko adii ɗuum wonande koloñaal en katolik en Almaañ to bannge worgo diiwaan daartol Syrmia, e caɗeele koɗki e ko ɓuri heewde e keeri konu Slavonie, Protestant en Almaañ ina poti tabitinde koye mum en e diiwaan keeriiɗo hakkunde ɗeen juɓɓule ɗiɗi, tawi Banovci ina jeyaa e nokkuuji seeɗa ɗo ɗum waawi waɗde.[2]

Wakkati koɗdiiɗo Almaañ’en ngari, yimɓe Serbi’en nokkuure nden huutiniri ndimaagu mum’en nder nokkuure nde’e bee suɓol meer marɗo tiitoonde teddungal laamiiɗo wuro.[2] Ɗum fof e wayde noon, doole ruuhuyankooje e adunayankooje goonga ɗee ina ngonnoo e juuɗe almuudo Ortodoks.[2] Kewu teskinɗo waɗi ko nde galle koloñaal Almaañnaajo gadano, hono Grumbachs, rokki hoɗdiiɓe mum en soseeji baɗaaɗi e mbaydi Almaañ. Sukaaɓe nokku oo, ina mbeltii e mbaydi soseeji ɗii, puɗɗii arde e galle Grumbachs, ina ɗaɓɓa yo ɓe ndokke soseeji ɗii.[2] Kono ɗum addani won e jikkuuji jiiɓru. Nde ɓe nganndi ngonka kaa, koloñaal en Almaañ ɗaɓɓiri ballal almuudo biyeteeɗo Uroš, o fotndi e sukaaɓe ɓee, o haɗi ɓe waɗde ɗeen golle.[2] Ko o njoɓdi, o naamndii gooto e sukaaɓe ɓee yo rokku galle Grumbach en mbabba gooto.[2]

Nde tawnoo Egliis Evangelical Reformed to Šidski Banovci mahaaka e oon sahaa, koɗdiiɗo Protestan en Almaañnaaɓe ɓadtiima almuudo Uroš ngam ɗaɓɓude yo ɓe mbaɗtu juulde Natal e les juulde Ortodoks Fuɗnaange.[2] Kono o salii ɗaɓɓaande ndee, o wiyi ina luurdi e kuule canonique ortodokse.[2] E nder heen, o wasiyiima yo ɓe yuɓɓin ñalngu nguu e nder Egliis biyeteeɗo Parascheva to wuro ngoo, ɗo o tawtoraa, hay so tawii o ardaaki juulde ndee.[2]

Laamu Yugoslawi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E jamaanu Laamu Yugoslawi, Banovci ina jeyaa e diiwaan njuɓɓudi Šid Srez. E fuɗɗoode, ɓe ngonnoo ko e diiwaan Syrmia hade Yugoslawi sosde e dow laabi haa 1922. Caggal ɗuum, ɓe ngoni ko e diiwaan Syrmia Oblast tuggi 1922 haa 1929. Caggal ɗuum, e nder duuɓi 1929 haa 1939, ɓe naati e nder Danubeno. E joofnirde, tuggi 1939 haa 1941, Banovci yani e juuɗe Banovina Korowaasiya.

Ortodoksi Serbi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Eklesiya ortodoks St. Petka

Eklesiya neoklasik St. Petka timminaama e hitaande 1819. Eklesiya e parrois mum ina ngoni e les njiimaandi Eparchy Srem mo woni e Sremski Karlovci e nder leydi Serbi koɗdiiɗo. Ekklessiya man ɗon hokka sankara Parascheva mo lesɗe Balkan.

Pentekostaal

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Golle Pentekosta gadane to Banovci puɗɗii ko e hitaande 1920.[24] Ngam fuɗɗoode golle ndee fedde diine ina jokkondiri e daartol ko fayti e safaaraaji kaawisaaji suka debbo nokku oo Elizabeth Spies.[24]

Hitaande kala e ñalngu Natal ortodoks (6 lewru Yarkomaa), hoɗɓe e nder galleeji ɗii ina mbaɗa ñalngu "Badnjak", woni helmere Serbiyankoore ngam ñalngu Natal. E nder ooɗoo sahaa, yimɓe nokku oo ina ƴetta leɗɗe ɓutte e nokku hee, ina mbaɗa heen yiite keewɗo. Ɗee jammaaji yimɓe nokku oo ina ciftora diine mum en ɓooyɗo Slavic, ina cemmbina diine kerecee en e maandeeji.

E nder hitaande heddiinde ndee, wuro ngoo ina yuɓɓina e nder ñalɗi mawningol hitaande hesere, ñalngu rewɓe, ñalngu golle, ñalngu nguu, ñalɗi diineeji teeŋtuɗi ekn... fedde rewɓe, nde yuɓɓinta kadi sahaa e sahaa fof kewuuji renndo, ko tawtoraaɓe tiiɗɓe.[tesko 1]

Janngirɗe Banovci

Duɗal leslesal Ilača-Banovci ko duɗal jaŋde leslesre e nder nokkuuji Ilača, Banovci, e Vinkovački Banovci. Duɗal ngal ina rokka janngirɗe janngeteeɗe e ɗemɗe Korowaasiya e Serbi. Naane, Duɗal Banovci wonnoo ko nokku njuɓɓudi duɗal ngal haa nde artiraa Ilača e hitaande 2002.[25] To Banovci, janngirɗe ina mbaɗee e ɗemngal Serbi e ɗemngal Serbo-Kroati. Duɗal ngal woni ko e hakkunde Banovci, ina waɗi geɗe baɗɗe faayiida ko wayi no jimɗi tokoosi, jarne, e nokku fuku koyɗe. Gaa gaa janngirde duɗe Korowaasiya gonɗe e ɗemngal Serbi, almudɓe Banovci ina ɗaɓɓi kadi ƴettude fannuuji goɗɗi, ko wayi no ɗemngal Serbi, daartol Serbi, geɗe leydi Serbi, e naalankaagal e jimɗi Serbi e jaŋde diine ortodoks cuɓaaɗo. E nder hitaande jaŋde ndee fof, duɗal ngal ina yuɓɓina ñalɗi keewɗi e nder hitaande kala, tawi ina jeyaa heen renndo nokku oo fof. Ina jeyaa e ɗeen kewuuji puɗɗagol hitaande jaŋde, ñalngu mburu, ñalngu dingiral, ñalngu St. Sava, e ñalngu joofnirde hitaande.


 
Leydi e Yuroopu

Albaniya | Almaanya | Anndoora | Armaaniya | Aserbayjan | Belaruusiya | Bosniya e Herzegovina | Beljik | Biritaani-Mawndi | Bulgariya | Cekiya | Danemark | Estoniya | Farayse | Finland | Hispaanya | Holannda | Hunngariya | Irlannda | Islannda | Italiya | Jorjiya | Kibris | Korowaasiya | Latvia | Liechtenstein | Lituwaniya | Luksammbuur | Masedoniya | Malta | Moldowa | Monako | Montenegro | Norwees | Otiris | Poloonya | Portokeesi | Romaniya | Roosiya | San Marino | Serbiya | Sulowakiya | Suloweniya | Suwed | Suwis | Türkiye | Ukrayiina | Watikan | Yunan

Wikimedia Commons: Banovci (Nijemci) – des documents multimédia.